Panetta: Trump je isključivi krivac za rat s Iranom!

Osvrnuo se i na reakciju predsjednika nakon napada u kojem je pogođena škola u južnom Iranu, pri čemu je poginulo više od 170 ljudi. „Svaki drugi predsjednik bi priznao grešku i izvinio se. On to ne čini, i to stvara negativnu sliku o Americi“,

Bivši američki ministar odbrane i direktor CIA Leon Panetta ocijenio je da se predsjednik SAD-a Donald Trump nalazi „između čekića i nakovnja“ nakon tri sedmice rata s Iranom, upozoravajući da sukob ulazi u fazu bez jasne strategije izlaska i sa sve većim globalnim posljedicama.

Panetta podsjeća da su američki sigurnosni zvaničnici godinama ukazivali na ključnu ranjivost – mogućnost da Iran blokira Hormuški moreuz i izazove globalnu energetsku krizu. Upravo se to, kako kaže, sada dešava. „U svakom sastanku o Iranu ta tema je bila prisutna. Ili nisu vjerovali da će se to desiti ili su mislili da će rat brzo završiti“, naveo je.

Rat je započeo 28. februara iznenadnim udarom koji je imao za cilj brzi preokret, uključujući ubistvo iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija. Iako su SAD i Izrael u početku ostvarili zračnu nadmoć, Panetta ističe da se inicijativa vremenom počela gubiti.

U sukobu je do sada poginulo 13 američkih vojnika, dok iranski izvori govore o više od 1.400 stradalih u Iranu. Nakon smrti Hamneija, vlast je preuzeo njegov sin Mojtaba Hamnei, za kojeg Panetta tvrdi da predstavlja tvrđu i dugotrajniju političku opciju. „Dobili smo mlađeg, radikalnijeg lidera koji će ostati na vlasti duže. To nije ishod kojem se težilo“, rekao je.

Istovremeno, Iran je odgovorio zatvaranjem Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske trgovine naftom, čime je izazvao ozbiljne poremećaje na energetskim tržištima. Panetta upozorava da se radi o krizi koju je američka administracija mogla predvidjeti. „To nije komplikovano razumjeti – rat s Iranom gotovo automatski otvara pitanje Hormuškog moreuza i cijena goriva koje mogu otići u nebo“, naglasio je.

Trump se, prema njegovim riječima, suočava s teškim izborom – proširiti rat kako bi vojno osigurao prolaz kroz moreuz ili pokušati proglasiti pobjedu bez stvarnih rezultata. „Može proglasiti pobjedu koliko god želi, ali bez prekida vatre nema stvarnog uspjeha“, rekao je Panetta, dodajući da je takav scenario malo vjerovatan dok Iran drži ključnu polugu pritiska.

Američki predsjednik istovremeno tvrdi da ne planira slanje kopnenih snaga u Iran, ali raspoređuje dodatne marince na Bliski istok, što ukazuje na mogućnost daljih vojnih operacija. U opticaju su i opcije poput blokade iranskih energetskih kapaciteta, uključujući ostrvo Kharg.

Panetta smatra da je trenutna situacija rezultat lošeg planiranja. „Niko nije odgovoran za ovu poziciju u kojoj se nalazi osim samog Trumpa“, poručio je, naglašavajući da izlaz postaje sve teži.

Posebno problematičnim ocjenjuje odnos prema saveznicima. Navodi da su SAD u ovaj sukob ušle bez adekvatnih konsultacija, dok je Trump istovremeno kritikovao NATO i njegove članice. „Savezništva su ključna za vođenje ratova. Sada traži pomoć od onih koje je ranije omalovažavao“, rekao je.

Dodaje da takav pristup otežava mobilizaciju međunarodne podrške u trenutku kada je najpotrebnija, što dodatno komplikuje pokušaje rješavanja krize.

Panetta je kritikovao i način komunikacije Bijele kuće, uključujući objave koje, kako kaže, neprimjereno kombinuju ratne snimke sa elementima popularne kulture i čak koriste fotografije poginulih vojnika u promotivne svrhe. „To šalje poruku slabosti, a ne snage“, istakao je.

Osvrnuo se i na reakciju predsjednika nakon napada u kojem je pogođena škola u južnom Iranu, pri čemu je poginulo najmanje 175 ljudi, uglavnom djece. „Svaki drugi predsjednik bi priznao grešku i izvinio se. On to ne radi i time stvara negativnu sliku Amerike u svijetu“, rekao je Panetta.

Na kraju upozorava da bi jedini realan izlaz mogao biti vojno otvaranje Hormuškog moreuza, iako to nosi rizik dodatne eskalacije i novih žrtava. „To bi moglo stvoriti osnovu za pregovore i eventualni prekid vatre. Bez toga, rat će se produžiti i izazvati ozbiljne ekonomske posljedice, pa čak i globalnu recesiju“, naveo je.