Trideset godina nakon jedinog genocida na evropskom tlu od Holokausta, rodbina u Srebrenici i dalje traga za svojim voljenima i identificira ih. Danas će posmrtni ostaci još sedam osoba biti sahranjeni tokom godišnje komemoracije na groblju u blizini sela Potočari, udaljenom nekoliko kilometara.
Navršava se trideseta godišnjica masakra koji je uslijedio nakon invazije vojske bosanskih Srba koju je predvodio general Ratko Mladić 11. jula 1995. godine. U danima koji su uslijedili ubijeno je najmanje 8.372 Bošnjaka (tada zvanih bosanski Muslimani), muškaraca i dječaka. Holandski vojnici UN-a stacionirani u "sigurnoj enklavi" nisu mogli spriječiti masakr, piše Thijs Kettenis, novinar nizozemskog javnog servisa NOS.
Međunarodne sudije su presudile da je Srebrenica, dijelom zbog svoje planirane prirode, predstavljala genocid. Mladić i njegov politički šef, Radovan Karadžić, tadašnji predsjednik bosanskih Srba, služe doživotne kazne zbog ovoga.
Prošle godine, Ujedinjene nacije su proglasile 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Širom svijeta, ljudi na raznim lokacijama obilježavaju zločine. Prvi koraci ka spomeniku za Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju bit će otkriveni u Hagu.
Politička kriza
Ali današnje obilježavanje je ove godine posebno dirljivo iz drugog razloga. Bosna i Hercegovina se ponovo nalazi usred političke krize, i ponovo se ona odvija duž etničkih linija.
Politički lider bosanskih Srba, 66-godišnji Milorad Dodik, slijedi sve nacionalističkiji kurs i otvoreno prijeti otcjepljenjem Rs-a.
Rs je jedan od dva takozvana entiteta, svojevrsna konstitutivna republika, na koje je Bosna i Hercegovina podijeljena mirovnim sporazumom iz 1995. godine. Velika većina stanovnika Rs su bosanski Srbi. Centralna vlada Bosne i Hercegovine je relativno slaba, a entiteti uživaju značajnu autonomiju. Ali otcjepljenje nije dozvoljeno.
Kurs sudara
Dodik ne obraća pažnju na ovo. Već neko vrijeme je u sukobu s centralnom vladom. Na primjer, više ne priznaje nacionalni Ustavni sud, a ignoriše i odluke visokog predstavnika - trenutno Nijemca Christiana Schmidta. Schmidt ima značajnu moć i međunarodna zajednica ga je imenovala da nadgleda provedbu mirovnih sporazuma. Budući da Dodik i vlada Rs ne poštuju te sporazume, on redovno poništava zakone ili nameće nove. To razbjesni Dodika, koji stoga ignoriše Schmidtove odluke.
U februaru je najviši sud u Bosni osudio Dodika na godinu dana zatvora. Žalba je još uvijek u toku, ali je Dodik odgovorio nizom zakona koji približavaju otcjepljenje Rs. Između ostalog, zabranio je djelovanju nacionalne policije unutar Rs. Državni tužilac je potom izdao nalog za hapšenje zbog podrivanja ustavnog poretka.
Dodik nije bio ni blizu impresioniran: nekoliko puta je otvoreno putovao izvan zemlje kako bi posjetio ruskog predsjednika Vladimira Putina u Moskvi, a zatim se vratio. To što je Dodiku dozvoljeno da nastavi svoje djelovanje je šamar u lice nacionalnim institucijama. Očigledno nisu dovoljno jake da mu daju upozorenje. Šta će se sljedeće dogoditi, niko ne može da nagađa. Pitanje je hoće li Dodik, sa ili bez ruske podrške, sprovesti svoju prijetnju i provesti svoje riječi u djelo. Protivnici upozoravaju da je mirna secesija nemoguća.
A to dovodi do zabrinutosti i straha, ne samo među dvije druge glavne populacijske grupe u zemlji, Bošnjacima i bosanskim Hrvatima. Današnja komemoracija je oštar podsjetnik na potencijalne posljedice etničkog nacionalizma. Posebno je dirljivo to što se Srebrenica nalazi u Rs-u, gdje je trenutno gradonačelnik iz Dodikove stranke. Oni, kao i većina Srba, negiraju da se 1995. godine dogodio genocid. Iako je genocid zločin u Bosni i Hercegovini, krivično gonjenje je i dalje nedostižno.
Bosansko-srpski mediji će danas posvetiti malo pažnje komemoraciji. Posljednjih godina su uglavnom izvještavali o tome kako je policija Rs obezbijedila adekvatno obezbjeđenje ceremonija. Za mnoge rođake, ova ključna uloga koju su odigrali bosansko-srpski policajci je neprihvatljiva.
Sjećanje u Holandiji
Trideseta godišnjica genocida u Srebrenici bit će obilježena ove godine otkrivanjem spomen-kamena na Churchillpleinu u Hagu. Ovaj spomen-kamen sastoji se od 8.372 kamena, uzetih sa nadgrobnih spomenika iz Srebrenice. To je isti broj kao i broj žrtava genocida.
Konačno, ovo će postati mjesto Nacionalnog spomenika u znak sjećanja na genocid. Bit će strateški smješten s pogledom na zgradu Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju. Inicijatori se nadaju da će i ova zgrada postati dio memorijala. U tu svrhu, bila bi preuređena u centar znanja, a bivša sudnica i arhiva suda činili bi jezgro kolekcije.
