Fraj pak upozorava da se brojke koje je iznio Pistorijus ne mogu dostići samo putem dobrovoljne prijave, što dovodi u pitanje koncept koji su dvije stranke dogovorile – dobrovoljnu vojnu službu kao prvi korak.
Zbog sve izraženijih prijetnji iz Rusije, njemački demohrišćani (CDU/CSU) sve snažnije pritiskaju svoje koalicione partnere iz SPD-a da se što prije vrati obavezna vojna služba.
„Nemamo vremena čekati do svetog nikad“, poručio je Torsten Fraj, šef kabineta kancelara Fridricha Merca, u intervjuu za dpa, pozivajući na hitnu promjenu strategije nacionalne odbrane.
Prema riječima ministra odbrane Borisa Pistorijusa, njemačkoj vojsci je uz postojećih 180.000 vojnika potrebno dodatnih 50.000 do 60.000 pripadnika, čime bi se ukupni broj doveo na 230.000 do 240.000.
Iako je vicekancelar i lider SPD-a Lars Klingbeil potvrdio da će se vojni rok vratiti, naglasio je da neće biti povratka na stari sistem, u kojem su svi mladi muškarci morali služiti vojsku. Taj model, podsjeća se, već godinama prije ukidanja 2011. nije bio potpuno funkcionalan, jer je sve više regruta bilo oslobođeno službe ili nisu dobijali poziv.
Fraj pak upozorava da se brojke koje je iznio Pistorijus ne mogu dostići samo putem dobrovoljne prijave, što dovodi u pitanje koncept koji su dvije stranke dogovorile – dobrovoljnu vojnu službu kao prvi korak.
Većina građana podržava povratak vojnog roka – prema istraživanju YouGova za dpa, 54 posto ispitanika izjasnilo se za ponovno uvođenje obaveze.
Iako crno-crvena koalicija može samostalno vratiti vojni rok za muškarce, uvođenje iste obaveze i za žene zahtijevalo bi promjenu Ustava, što bi podrazumijevalo dvotrećinsku većinu u parlamentu i podršku Ljevice, koja se u načelu protivi vojnoj obavezi.
