"Ne vjerujem da se Dodik odrekao svog secesionističkog razmišljanja"

politicki.ba

Pomalo iznenađujuće, Milorad Dodik, predsjednik entiteta Rs, izjavio je proteklih dana da je sretan zbog otvaranja pregovora sa EU, jer želi da svi Srbi žive zajedno bez granica.

U Bosni i Hercegovini su s olakšanjem i radošću dočekali vijest iz Evropskog vijeća da, osam godina nakon podnošenja zahtjeva za članstvo u EU, konačno mogu započeti pristupne pregovore. 

Oni će zvanično početi kada bude potvrđen pregovarački okvir, što se, prema odluci samita EU, može dogoditi tek kada BiH ispuni sve preostale potrebne reforme, piše slovenački dnevni list Dnevnik. 

"Među njima ima još mnogo teških i zahtjevnih stvari, poput zakona o Visokom sudstvu i tužilačkom vijeću, ili, na primjer, kako će se različiti nivoi vlasti u BiH integrirati u EU. To nisu laki, ali jesu izvodljivi zahtjevi", kaže Adnan Ćerimagić , istraživač u think tank European Stability Initiative (ESI).

Otvaranjem pristupnih pregovora, prema njegovim riječima, Evropska unija je ohrabrila BiH da se reforme iz paketa od četrnaest prioriteta postavljenih u 2019. godini mogu ostvariti u realnom periodu. Bh. političarima ostalo je još osam zahtjeva EU. Neki od njih su već realizirani ili su u fazi ispunjenja. 

Ako se bh. političari zaista potrude, do juna mogu uhvatiti "ukrajinski i moldavski voz", smatra Ćerimagić. 

Tada bi, kako se i očekivalo, pregovarački okvir za Ukrajinu i Moldaviju konačno trebao biti usvojen. Isto se može dogoditi i za Bosnu i Hercegovinu ako ispuni nedostajuće uslove.

U procesu usvajanja evropskog zakonodavstva nakon početka pristupnih pregovora, posebno će biti važna bliska saradnja bh. političara iz oba entiteta. 

Pomalo iznenađujuće, Milorad Dodik, predsjednik entiteta Rs, izjavio je proteklih dana da je sretan zbog otvaranja pregovora sa EU, jer želi da svi Srbi žive zajedno bez granica. Pa je li Dodik odjednom postao proevropljanin, pita se Dnevnik. 

Kako objašnjava Ćerimagić, i u Dodikovim i u Vučićevim krugovima postoje dva pogleda na budućnost. Prema jednoj, region će "sletjeti" u EU, gdje nema granica, a privreda i građani će imati priliku da napreduju. Drugi čuva viziju iz 1980-ih, kada je bila želja da se uspostavi etnička država Srba. 

Ključno je, dakle, da li će političari igrati na kartu da je integracija u EU moguća i realna, ili će insistirati da su jednostrane akcije, poput rata u Ukrajini, između Azerbejdžana i Armenije, ili na Bliskom istoku kako bi se promijenio status quo na terenu. 

"Ne vjerujem da se Dodik odrekao svog secesionističkog razmišljanja. 

Da bi nastavio ovim putem, mora biti siguran da ima podršku ne samo naroda, već i institucija i kolega u Rs, koji moraju biti uvjereni da druge alternative nema. 

Stoga će biti veoma važno šta će EU raditi u narednim mjesecima", smatra Ćerimagić.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.