NATO je tiho, ali suštinski promijenio pravila angažovanja, dozvolivši državama članicama da samostalno odluče o odgovoru na prijetnje u svom vazdušnom prostoru – uključujući i mogućnost obaranja ruskih vojnih aviona bez prethodnog konsenzusa svih saveznika.
Kako prenosi francuski list Le Monde, odluka je usvojena na vanrednom sastanku Sjevernoatlantskog savjeta (NAC) 23. septembra, a dolazi nakon niza incidenata s ruskim dronovima i lovcima iznad teritorije NATO-a, uključujući upad dronova 9. septembra i narušavanje vazdušnog prostora Estonije 19. septembra.
General Aleksus Grinkevič, novoimenovani komandant savezničkih snaga NATO-a, izjavio je da je dosadašnja praksa presretanja ruskih aviona više nije jedina opcija, već da države imaju slobodu odlučivanja u slučaju da se osjete napadnutima.
- Radi se o fleksibilnijem pristupu, koji omogućava bržu i odlučniju reakciju - rekao je Grinkevič u intervjuu za Le Monde.
Iako detalji pravila angažovanja ostaju povjerljivi, analitičari napominju da bi ovaj pristup mogao značiti da članice NATO-a imaju pravo oboriti rusku letjelicu ako ona naruši njihov vazdušni prostor.
Rusija upozorava: "To bi značilo rat"
Kremlj je reagirao oštro. Portparol Dmitrij Peskov i ambasador u Francuskoj Aleksej Meškov upozorili su da bi obaranje ruskog vojnog aviona predstavljalo otvoreni ratni čin.
- Ako NATO obori ruski avion pod izgovorom narušavanja vazdušnog prostora, to će značiti rat - izjavio je Meškov za francuski RTL.
Prema pisanju agencije Bloomberg, evropske diplomate su u Moskvi privatno upozorile ruske zvaničnike da je NATO spreman odgovoriti na dalja kršenja zračnog prostora – i vojno, ako bude potrebno.
