Nakon 25 godina mukotrpnih, često blokiranih i politički toksičnih pregovora, države Evropske unije u petak su konačno podržale trgovinski sporazum s blokom Mercosur, čime je otvoren put stvaranju najveće zone slobodne trgovine na svijetu, koja obuhvata više od 700 miliona ljudi u Evropi i Latinskoj Americi. Sporazum još mora potvrditi Evropski parlament.
Prema dogovoru, više od 90 posto carina na izvoz iz EU bit će ukinuto. To znači da će evropski potrošači imati veći pristup južnoameričkoj robi, uključujući argentinsku govedinu, dok će se na drugoj strani Atlantika smanjiti dažbine na proizvode iz EU, poput njemačkih automobila i evropskih industrijskih mašina. Evropska komisija procjenjuje da će sporazum do 2040. godine povećati ekonomiju EU za 77,6 milijardi eura, što predstavlja oko 0,05 posto rasta.
Dogovor je, međutim, daleko više politička nego ekonomska priča. Italijanska premijerka Giorgia Meloni vješto je iskoristila protivljenje Francuske i u posljednjem trenutku iznudila dodatne ustupke za italijanske poljoprivrednike. Rim je, zauzvrat za podršku sporazumu, osigurao zaštitne mehanizme za domaće farmere i obećanja o novom paketu agrarnih subvencija iz Brisela, što će Meloni moći predstaviti kao veliku pobjedu pred biračima.
Među dobitnicima se posebno ističe njemačka automobilska industrija, koja će dobiti lakši pristup tržištima Latinske Amerike. Trenutne carine od 35 posto neće biti ukinute odjednom, već postepeno, što je ustupak Brazilu koji želi zaštititi vlastitu auto-industriju. Električna vozila, međutim, imat će povlašteni tretman, što bi moglo potaknuti evropske proizvođače da ubrzaju tranziciju u tom sektoru.
