Prvi put od 1967. godine, džamija Al-Aksa u Jerusalemu, jedno od najsvetijih mjesta za muslimane, bit će zatvorena na kraju Ramazana, zbog čega su vjernici primorani bajramske molitve obaviti što bliže zatvorenim kapijama kompleksa.
U petak ujutro stotine vjernika klanjale su izvan zidina Starog grada, dok je izraelska policija blokirala ulaze i spriječila pristup džamiji. Odluka o zatvaranju donesena je krajem februara, kada su izraelske vlasti, pozivajući se na sigurnosne razloge povezane s ratom SAD-a i Izraela protiv Irana, praktično onemogućile većini muslimana ulazak u kompleks tokom Ramazana.
Zvaničnici su mjeru predstavili kao nužnu sigurnosnu odluku u kontekstu rastućih regionalnih tenzija, ali Palestinci tvrde da je riječ o dijelu šire strategije kojom Izrael koristi sigurnosnu situaciju kako bi dodatno ograničio pristup i učvrstio kontrolu nad ovim vjerskim lokalitetom.
Kompleks poznat muslimanima kao Al-Haram al-Sharif obuhvata i Kupolu na stijeni iz sedmog stoljeća, dok ga Jevreji smatraju Brdom hrama, mjestom nekadašnjih hramova iz antičkog perioda. Upravo ta višeslojna religijska i historijska važnost čini ovo područje jednim od najosjetljivijih na svijetu.
Stanovnici Jerusalema navode da je ovo jedan od najtežih trenutaka za muslimanske vjernike u gradu. Hazen Bulbul, koji decenijama obilježava kraj Ramazana u Al-Aqsi, upozorio je da bi zatvaranje moglo postaviti opasan presedan i dodatno produbiti izraelsko miješanje u vjerski život u gradu, koje je, kako tvrdi, intenzivirano od oktobra 2023. godine.
U posljednjim mjesecima zabilježen je porast hapšenja palestinskih vjernika i vjerskih službenika u Starom gradu, kao i učestaliji upadi izraelskih doseljenika u kompleks. Policija je u više navrata privodila osobe unutar prostora džamije, uključujući i tokom molitvi, dok je mnogim Palestincima onemogućen ulazak.
Stari grad, koji je uoči Bajrama obično ispunjen vjernicima i posjetiocima, bio je gotovo pust. Palestinskim trgovcima zabranjeno je otvaranje većine radnji, osim apoteka i prodavnica osnovnih životnih namirnica, što je dodatno pogoršalo njihovu ekonomsku situaciju.
Vjerski autoriteti pozvali su vjernike da bajramske molitve obave na najbližim mogućim lokacijama oko džamije. Istovremeno, pojačano prisustvo sigurnosnih snaga u uskim ulicama Starog grada i učestale kontrole izazvale su strah od mogućih sukoba.
Zatvaranje Al-Aqse izazvalo je oštre reakcije međunarodnih organizacija. Arapska liga ocijenila je ovu odluku kao flagrantno kršenje međunarodnog prava i upozorila na ugrožavanje slobode vjeroispovijesti. Slične osude stigle su i od Organizacije islamske saradnje i Afričke unije, koje su u zajedničkom saopštenju navele da zatvaranje predstavlja ozbiljno kršenje postojećeg historijskog i pravnog statusa svetih mjesta u Jerusalemu.
U saopštenju se navodi da takve mjere predstavljaju napad na vjerska prava muslimana i provokaciju koja može dodatno destabilizirati region. Također je istaknuto da Izrael, kao okupaciona sila, snosi odgovornost za moguće posljedice ovakvih odluka.
Palestinci su se okupili ispred zidina Starog grada kako bi protestovali protiv zatvaranja džamije, dok su brojni vjernici pokušavali klanjati na otvorenom uprkos restrikcijama.
Istovremeno, u Gazi se nastavlja teška humanitarna situacija, dok se stanovništvo priprema za Bajram u uslovima razaranja i nesigurnosti. Iako su napadi rjeđi nego ranije, bombardovanja nisu u potpunosti prestala, a stotine hiljada ljudi obilježava kraj Ramazana u razorenim gradovima.
Stanovnici Gaze opisuju Bajram kao spoj tuge i pokušaja očuvanja tradicije. Mnogi su raseljeni, izgubili domove ili članove porodice, ali nastoje održati barem dio običaja. U improviziranim kampovima pripremaju se tradicionalni kolači, dok su pijace pune, ali za mnoge nedostižne zbog teške ekonomske situacije.
Nakon višemjesečnih borbi, djelimično su obnovljeni neki oblici svakodnevnog života, ali sigurnosna situacija i dalje ostaje neizvjesna. Iako je prelaz Rafah nakratko otvoren za humanitarne konvoje, stanovnici upozoravaju da to nije dovoljno za normalizaciju života.
U takvim okolnostima, Bajram se obilježava uz stalnu prijetnju novih napada, uz sjećanja na gubitke i pokušaje da se, uprkos svemu, očuva osjećaj zajedništva i vjere.
