„AfD testira granice – dokle može ići“.
Među mladima, posebno na istoku Njemačke, sve je češće prisutan desničarski ekstremizam i rasizam. Taj trend se poklapa s političkim uspjesima populističke stranke Alternativa za Njemačku (AfD), dok mnoge vrijednosti koje su do nedavno bile neupitne – polako nestaju.
Grad Dessau je jedan od najvidljivijih primjera tog procesa. Ekstremna desnica u tom gradu sve se više širi, o čemu za Deutsche Welle svjedoče građanske udruge, nastavnici, političari, ali i sami tinejdžeri. Dessau, međutim, nije usamljen – slična slika se bilježi širom istočne Njemačke.
Milijarda eura uložena u Dessau
Grad Dessau, sa oko 75.000 stanovnika, jedno je od brojnih regionalnih središta u Njemačkoj. Skoro svaki četvrti Nijemac živi u takvim urbanim sredinama. Administrativnom reformom i spajanjem s obližnjim Roslauom, grad danas nosi ime Dessau-Roßlau.
Ujedinjenje Istočne i Zapadne Njemačke 1990. godine srušilo je komunistički režim, ali je izazvalo i ekonomski kolaps. Socijalistička preduzeća nisu bila konkurentna na tržištu, što je dovelo do masovne nezaposlenosti i velikog egzodusa mladih i obrazovanih ljudi.
Uprkos tome, država je uložila znatna sredstva u razvoj grada – oko milijardu eura za privredu, infrastrukturu i kulturne ustanove. Danas je Dessau u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt moderno uređen grad, poznat i kao istorijsko središte najuticajnijeg arhitektonskog pokreta 20. vijeka – Bauhaus škole.
Bauhaus i ideja humanizma
Ideja Bauhausa bila je modernizam, novi početak i pravednija budućnost, ukorijenjena u humanizmu. Prije tačno 100 godina, Bauhaus je stigao u Dessau i do danas oblikuje identitet grada. Stotine studenata iz cijelog svijeta čine univerzitet u Dessauu prestižnim međunarodnim obrazovnim centrom.
Poznat i po stravičnim zločinima
Uprkos svim ulaganjima, međunarodnim kontaktima i kulturnim znamenitostima, Dessau je tokom posljednjih decenija često bio u fokusu svjetskih medija zbog mržnje i nasilja.
Godine 2000., u četvrti Roßlau, desničarski mladići pretukli su na smrt 39-godišnjeg Alberta Adriana – samo zato što je bio crnac. Tadašnji njemački kancelar Gerhard Schröder pozvao je građane da ustanu protiv desnog ekstremizma.
Pet godina kasnije, 2005. godine, tražilac azila Oury Jalloh poginuo je u policijskoj stanici u Dessauu. Izgorio je živ, zavezan za krevet u ćeliji. Mnoge okolnosti ukazuju na ubistvo, ali slučaj nikada nije razjašnjen. I Jalloh je bio tamne puti.
Deset godina poslije, u maju 2016., Kineskinja Li Yangjie, studentica prestižnog arhitektonskog fakulteta u Dessauu, silovana je i ubijena. Nakon mučenja, njeno unakaženo tijelo bačeno je kroz prozor. Ubica je Sebastian F., sin policajca, koji je dvije godine kasnije osuđen na doživotnu kaznu zatvora.
Nakon toga, kineska ambasada u Berlinu objavila je, za Njemačku sramotno, ali istinito upozorenje: „Univerzitet Anhalt nalazi se u istočnoj Njemačkoj. Ljudi tamo su tradicionalno neprijateljski raspoloženi prema strancima. Prije 12 godina banda mladića napala je jednu kinesku studenticu. I ubistvo Li Yangjie moglo bi imati rasističke motive.“ Rasizam, nasilje i ekstremizam – takav je imidž Dessaua. I mnogih drugih gradova u istočnoj Njemačkoj.
I kako je danas u Dessauu?
Nakon brojnih društvenih debata o rasizmu i mržnji, hiljada skupova podrške žrtvama desnog nasilja, te državnih izjava o historijskoj odgovornosti Njemačke zbog holokausta i nacističkih zločina – pitanje je kakav primjer grad poput Dessaua danas pruža djeci i mladima.
AfD – najjača partija na istoku
Populistička i desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) danas je druga najjača partija u zemlji i dominantna politička sila u bivšoj Istočnoj Njemačkoj. U Dessau-Roßlauu je u julu 2024. za gradonačelnika izabran političar AfD-a Laurens Nothdurft.
Nothdurft je advokat, djeluje ozbiljno, učestvuje u školskim komemoracijama, a mladima je blizak. Bio je i vođa omladinske organizacije – ali ne bilo koje, već neonacističke. Krajem 1990-ih bio je istaknuti član organizacije „Njemačka omladina odana domovini“ (Heimattreue Deutsche Jugend, HDJ), koju je 2009. godine tadašnji ministar unutrašnjih poslova Wolfgang Schäuble zabranio zbog ideološke sličnosti s nacizmom i Hitlerjugendom.
U teoriji, takva prošlost bi trebala isključiti članstvo u AfD-u, jer stranka formalno ne prima bivše neonaciste. No, na upit DW-a o ovom slučaju, iz AfD-ovog press-ureda stigao je kratak odgovor za 15 minuta: „Ne želimo se očitovati.“ Bez potpisa.
A pred vratima...
„AfD testira granice – dokle može ići“, kaže Steffen Andresch za DW. On radi za organizaciju „Projekt GegenPart“ u Dessauu, savjetnički tim za borbu protiv desnog ekstremizma. Udruga djeluje u staroj građanskoj kući u centru grada. Ispred nje se trenutno renovira ulica. Jedan od radnika, obrijane glave, ima istetovirano „crno sunce“ – simbol koji je nekad koristila nacistička SS.
