Monika Mijić iznad zakona, ministar Bunaza ekspresno dao zeleno svjetlo

Redakcija Mostar

Po ocjeni Agencije najuspješniji kandidati su Tihana Lolić sa ukupno 127,25 bodova, Monika Mijić sa 127,25 bodova i Amer Hasanefendić sa ukupno osvojenim brojem bodova 126,83.

Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine poslala je Vijeću ministara listu najuspješnijih kandidata za agenta pred Evropskim sudom za ljudska prava, ali cijeli postupak prate ozbiljne sumnje u zakonitost.

Prema informacijama iz Ministarstva pravde BiH do kojih je Faktor došao, jednom kandidatu je ekspresno izdato ključno mišljenje, dok drugi, prema našim saznanjima, nema propisano iskustvo, pa se pred Vijećem ministara sada nalazi lista čija se zakonitost dovodi u pitanje.

Po ocjeni Agencije najuspješniji kandidati su Tihana Lolić sa ukupno 127,25 bodova, Monika Mijić sa 127,25 bodova i Amer Hasanefendić sa ukupno osvojenim brojem bodova 126,83.

I sve bi to bilo uredu da cijeli proces ne izaziva sumnje da je nezakonito proveden kada je u pitanju postupak po Javnom konkursu za popunjavanje radnih mjesta rukovodećih državnih službenika u Kancelariji agenta Vijeća ministara Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. 

Prema izvorima Faktora iz Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, Monika Mijić se 20. januara ove godine obratila sa zahtjevom za davanje mišljenja u pogledu ispunjavanja uvjeta iz konkursa te je isti dan ekspresno dobila mišljenje, broj: 09-02-4-11184/25 o ispunjavanju uvjeta. Mišljenje je već 21. januara poslano Komisiji za izbor rukovodećih državnih službenika, odnosno na ime predsjedavajućeg Džemaila Ćibe. Prema tom mišljenju Ministarstva pravde, Monika Mijić nema prepreku da se nađe na listi uspješnih kandidata, tačnije da bude imenovana za agenta pred Sudom u Strazburu. 

Zakon o državnoj službi

Džemal Ćibo, direktor Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH i predsjedavajući Komisije, za Faktor je rekao da su četiri kandidata dobila pozitivno mišljenje Agencije. Četvrta je Jelena Cvijetić. Ćibo je jedini bio protiv Mišljenja koje je dalo Ministarstvo pravde BiH.

Primjena Zakona o državnoj službi

Je li mandat preči od zakona: Sporna kandidatura Monike Mijić pred Evropskim sudom za ljudska prava

Objasnio je da Zakon o državnoj službi u institucijama BiH, odnosno član 34. (stav 2) jasno propisuje da se sekretar s posebnim zadatkom imenuje na određeni vremenski period koji ne može biti duži od pet godina, dok najduži period postavljenja na isto radno mjesto iznosi ukupno deset godina.

 - Bio sam protiv, preglasan sam. Sad je sve na Vijeću ministara BiH, oni imaju rok od 30 dana da imenuju agenta, a ako to ne učine u tom roku, onda će to uraditi, po zakonu, Agencija za državnu službu - rekao je Ćibo. 

Ukoliko Vijeće ministara BiH u roku 30 dana ne izabere agenta, onda će Anita Mrkić, dugogodišnja članica HDZ-a BiH, koja je direktorica Agnecije za državnu službu BiH, imati priliku odlučiti.

Prema tvrdnjama izvora Faktora, Mijić više ne bi mogla ispunjavati zakonske uvjete za ovu funkciju s obzirom na ograničenja propisana Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH.

Davor Bunoza drugačije interpretira Zakon

U mišljenju koje potpisuje Davor Bunoza, ministar pravde BiH, a koje je u posjedu Faktora, stoji da Ministarstvo cijeni da Zakon ne ograničava trajno broj imenovanja, nego da ograničava imenovanja u kontinuitetu, koja ne mogu biti duža od deset godina kontinuirano.

- Budući da Zakon decidno ne ograničava mogućnost imenovanja nakon prekida mandata, cijenimo da nije osnovano tumačiti predmetnu odredbu na način koji bi uvodio ograničenja koja Zakon ne predviđa - stoji u mišljenju.

Ovo mišljenje je konkursnoj Komisiji kasnije poslužilo kao alibi za omogućavanje daljeg natjecanja u ovom konkursnom postupku.

Ekspresan odgovor

Izvor Faktora ističe da se mišljenja ovakve vrste i značaja obično čekaju duže vrijeme.

Također, prema provjerenim informacijama, kako saznajemo, jedan od uvjeta za obavljanje ove jako bitne pozicije jeste i iskustvo u zastupanju nakon položenog pravosudnog ispita kojeg kandidat Amer Hasanefendić formalno-pravno nema.

Uvjete konkursa, kako saznajemo, jedino ispunjava Tihana Lolić koja je radila u Pravobranilaštvu Rs-a.

Tako će pred Vijeće ministara BiH biti dostavljena nezakonita lista kandidata za ovu jako bitnu poziciju, a o kojoj će se morati izjasniti i to imenovanjem agenata ili postavljanjem novih vršilaca dužnosti. 

Prema informacijama iz izvora bliskih Agenciji za državnu službu Bosne i Hercegovine (ADSBiH), koje je Faktor ranije objavio, na listi kandidata koji su se prijavili na javni poziv za poziciju agenta i zamjenika agenta BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu nalaze se Fuad Golić, Amer Hasanefendić, Monika Mijić, Tihana Lolić i Jelena Cvijetić.

Komisija formirana u okviru procedure javnog poziva utvrdila je da svi navedeni kandidati formalno-pravno ispunjavaju uvjete propisane konkursom.

Međutim, u javnosti su se već ranije pojavile ozbiljne pravne i proceduralne dileme u vezi s kandidaturom Monike Mijić, aktuelne v. d. agentice.

Za Mijić nema ograničenja

Monika Mijić poslove agentice BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava obavlja u kontinuitetu duže od 15 godina što prelazi maksimalno dozvoljeno trajanje mandata.

Pravni okvir i različita tumačenja

Iako sam javni poziv ADS-a BiH ne sadrži eksplicitno vremensko ograničenje trajanja mandata agenta pred Evropskim sudom za ljudska prava, pojedini pravnici i raniji medijski izvještaji ukazuju na to da se ova funkcija, po svojoj pravnoj prirodi, mora tumačiti u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH.

Prema tim tumačenjima, mandat agenta BiH pred Evropskim sudom vremenski je ograničen na najviše deset godina na istoj poziciji.

Dodatne kontroverze izaziva činjenica da ADSBiH nije javno objavio listu kandidata, što pojedini izvori ocjenjuju kao odstupanje od načela transparentnosti i javnosti rada institucija.

Funkcija agenta BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava nosi značajnu političku, pravnu i profesionalnu odgovornost, budući da podrazumijeva zastupanje države u postupcima koji mogu imati ozbiljne finansijske i reputacijske posljedice po Bosnu i Hercegovinu.

Upravo zbog toga, navodi o mogućem zanemarivanju zakonskih ograničenja dodatno su podigli interes pravne struke i dijela javnosti, uz zahtjeve da se postupak izbora u potpunosti razjasni i uskladi s važećim propisima.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.