Susret s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, zakazan za danas u Bijeloj kući, označit će ključni trenutak u tom pokušaju.
Ojačan uspjehom u Gazi i osnažen politički nakon što je svijet svjedočio oslobađanju izraelskih zarobljenika i gotovo 2.000 palestinskih zatvorenika, Trump sada nastupa s novim samopouzdanjem. Mnogi smatraju da se predsjednik osjeća kao čovjek koji ima "novi posao", a to je da pokuša ono što niko prije njega nije uspio: dovesti Moskvu i Kijev za isti sto i okončati najkrvaviji evropski sukob od Drugog svjetskog rata.
Susret s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, zakazan za danas u Bijeloj kući, označit će ključni trenutak u tom pokušaju. Sastanak bi, prema diplomatskim izvorima, trebao biti potpuno drugačiji od napetih susreta iz februara, kada su Trump i potpredsjednik Vance oštro kritikovali Zelenskog zbog, kako su rekli, "nezahvalnosti prema američkoj pomoći". Ovaj put, ton bi mogao biti pomirljiviji, ali s mnogo težim porukama u pozadini.
U središtu tih razgovora nalazi se ideja o mogućem američkom slanju krstarećih raketa Tomahawk Ukrajini. Te rakete, s dometom do 2.500 kilometara, u stanju su pogoditi gotovo svaku tačku u evropskom dijelu Rusije, uključujući Moskvu, udaljenu svega 750 kilometara od ukrajinske prijestonice.
Sama mogućnost da bi takvo oružje moglo završiti u rukama ukrajinske vojske izazvala je paniku u Moskvi. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov upozorio je da bi "tako opasne odluke" mogle dovesti do "eskalacije s obje strane" i nazvao situaciju "dramatičnom i krajnje zabrinjavajućom".
U Vašingtonu, međutim, vlada uvjerenje da je upravo prijetnja takvom silom ono što Putina može primorati da sjedne za pregovarački sto. Trump, koji se ranije oslanjao na ličnu diplomatiju i pokušaj "prijateljskog pritiska", sada sve više pokazuje frustraciju zbog Putinove tvrdoglavosti.
Tokom ljeta je izjavio da je "dosta praznih obećanja" iz Moskve i da ruski predsjednik "govori ljubazno, ali djeluje suprotno". Upravo zato sve češće koristi izraz "peace through strength" (mir kroz snagu) kao svojevrsni moto nove faze američke politike.
Mnogi smatraju da ova promjena označava kraj Trumpovog izolacionizma iz ranijih mjeseci njegovog drugog mandata. Umjesto povlačenja s globalne scene, on sada pokušava demonstrirati da SAD može ponovo biti odlučujući faktor u rješavanju najvećih svjetskih kriza. Nakon uspjeha u Gazi, Trump želi pokazati da njegova administracija može voditi paralelne procese mira – jedan na Bliskom istoku, drugi u Evropi.
Zelenski, koji je u proteklim mjesecima nastojao održati podršku Zapada uprkos sve većem zamoru evropskih vlada, sada vidi priliku da ponovo dobije američku pažnju. On je izjavio da "kad mir dođe u jedan dio svijeta, rađa nadu i za druge", naglašavajući da Ukrajina "pozdravlja sve napore koji su donijeli današnji ishod u Gazi". Prema njegovim riječima, to je dokaz da "liderstvo i odlučnost mogu djelovati i za Evropu".
U isto vrijeme, unutar Evrope raste zabrinutost da bi novo američko zaoštravanje moglo destabilizirati kontinent. Ako Vašington zaista odluči naoružati Ukrajinu Tomahawcima, Kremlj bi to mogao protumačiti kao direktnu prijetnju. To bi moglo dovesti do novog vala cyber napada, sabotaža, pa i prijetnji nuklearnim oružjem, što bi Evropu vratilo u stanje hladnoratovske napetosti.
Mnogi smatraju da Trump ovom politikom pokušava nadmašiti samog sebe i ponoviti uspjeh iz Gaze, ali u mnogo složenijem i opasnijem okruženju. Njegova administracija već razmatra ideju o "mirovnom planu za Ukrajinu" koji bi uključivao postepeno povlačenje ruskih snaga u zamjenu za sigurnosne garancije Moskvi, ali detalji ostaju nepoznati.
Trump, međutim, zna da bi svaka greška u ovoj fazi mogla imati globalne posljedice. Ako Putin procijeni da Vašington prelazi granicu, svijet bi se mogao suočiti s novom eskalacijom kakva nije viđena od kubanske raketne krize. No, ako Trump uspije da diplomatskim pritiskom i prijetnjom sile zaustavi rat, on bi ušao u historiju kao lider koji je, barem na trenutak, donio mir i Bliskom istoku i Evropi.
Svijet zato sada s napetošću čeka sastanak u Bijeloj kući između Trumpa i Zelenskog. U zraku visi pitanje: može li američki predsjednik ponovo iskoristiti svoj "magični dodir" s međunarodnim krizama, ili će ovaj put ambicija nadmašiti realnost?
Jedno je sigurno – fokus globalne politike se pomjera. Gaza polako blijedi u pozadini, dok Ukrajina ponovo postaje epicentar svjetske diplomatije i geopolitičkog nadmetanja. Rezultat tog preokreta mogao bi odlučiti ne samo budućnost Evrope, već i sudbinu cjelokupnog međunarodnog poretka.
