U izjavi za medije nakon sastanka, predsjednik Milanović je naglasio da zajednička izjava nije usvojena tokom samita, već da je ranije usaglašena.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas je učestvovao na samitu NATO saveza održanom u Hagu, gdje se razgovaralo i odlučivalo o zajedničkoj sigurnosnoj politici i daljem povećanju ulaganja u odbranu.
U izjavi za medije nakon sastanka, predsjednik Milanović je naglasio da zajednička izjava nije usvojena tokom samita, već da je ranije usaglašena: „Ona je donesena prije nekoliko dana i nikad se ovdje ne donosi. Ona se usaglašava prije, pa ako se ne usaglasi onda imamo krizu. Ovoga puta se to nije dogodilo kao što se nikad ne događa.“
Komentarišući samu izjavu, rekao je da se radi o vrlo kratkom i općenitom dokumentu koji se „odnosi gotovo isključivo na troškove odbrane na jedan vrlo općenit način koji je dosta nejasan i nedeterminirajući.“
Na temu povećanja izdvajanja za odbranu do pet posto BDP-a, predsjednik Milanović je izrazio skepsu prema nominalnim ciljevima bez jasno definisane stvarne vrijednosti tih ulaganja. „To vrlo malo znači, to su nominalni iznosi. Jedino što me zanima je koliko mogu daleko jahati na svom dolaru. Kad idem u šoping, šta za to mogu kupiti?“ upozorivši da, ako cijene vojne opreme rastu, onda „ne radimo dobar posao“.
Predsjednik Republike Hrvatske posebno je naglasio da Hrvatska mora voditi računa o tome koliko će dobiti za svaki uloženi euro i da vojne nabavke ne mogu biti prepuštene tržišnim zakonima: „Mi smo se ovdje okupili radi planiranja, radi zajedničkog napora. Ne možemo sada prepustiti privatnim investitorima i investicijskim fondovima i dioničarima da nas ucjenjuju i da nam prodaju robu zato što ima malo ponuđača po cijenama koje će oni diktirati.“
Govoreći o novim sposobnostima i obavezama koje bi Hrvatska mogla preuzeti, predsjednik Milanović je rekao: „Ništa o tome ovdje nije bilo riječi. Ta brigada bi trebala koštati šest do sedam milijardi eura. Shvatate li koliko je to veliki novac? To je do jučer bio nominalni BDP Crne Gore.“
Govoreći o geopolitičkim odnosima i atmosferi na samitu, naglasio je da nije bilo prostora za ulizivanje američkom predsjedniku Trumpu: „Ja nisam laskao, to budite sigurni. Nastojao sam biti pristojan.“ Dodao je kako „nije dobro što to radi“ u kontekstu podrške Izraelu, za koju je rekao da je „katastrofa.“
Istakao je da mu je žao što nije spomenuo Gazu tokom sastanka, ali smatra da bi to bilo bez utjecaja jer se radi o zatvorenim sastancima. „Ono što sam htio reći – rekao sam“, dodao je.
Na pitanje o oštrim izjavama prema Izraelu, Milanović je odgovorio: „Oštre? Vrlo blage, u troslojnim rukavicama.“ Dodao je i da ne namjerava nikome odgovarati za te stavove: „Sigurno neću odgovarati za to američkom ili njemačkom premijeru ili predsjedniku. To ne dolazi u obzir.“
„Priznati Palestinu!“, odgovorio je predsjednik Milanović na pitanje šta bi volio vidjeti od hrvatske države u kontekstu krize u Gazi. „Mi smo krenuli od prava jevrejskog naroda na državu nakon holokausta. ‘Zemlja bez naroda za narod bez zemlje’ – to je bio slogan, ali to nije bila zemlja bez naroda. Tamo je živjelo milion Arapa, muslimana. To je sve protjerano, prognano i uništeno. Izrael je tako započeo svoj život. Ako govorimo o sigurnosti Izraela i pravu Izraela na opstanak – šta je s pravom Palestinaca da imaju svoju državu, a što je u dokumentima već sedamdeset godina. Ne možemo se praviti da to ne postoji“, pojasnio je hrvatski predsjednik svoje mišljenje, dodavši da je strog prema historiji vlastitog naroda i države u Drugom svjetskom ratu te da ima moralnu dužnost da onima koji se ponašaju kao razbojnici to i kaže.
„U suprotnom, nabijali bi nam komplekse narednih sto godina da smo bili ovo ili ono u Drugom svjetskom ratu. Strogi smo prema sebi jer je to ispravno, a onda imaš pravo govoriti“, rekao je Milanović.
Predsjednik Milanović komentarisao je i američki napad na Iran. „Trump je američki predsjednik, ali Trump je i trgovac. On prodaje američku robu, on to niti ne krije“, rekao je predsjednik Milanović, te na pitanje novinara smatra li da je američki predsjednik svojim potezima priveo krizu na Bliskom istoku kraju, rekao: „Bojim se da je ovo put prema tome da Iran stekne nuklearno naoružanje. Saveznice Irana su nuklearne zemlje – pa je li moguće da Iran, sa svim svojim znanjem i tehnologijom koju je razvio posljednjih trideset godina, ne bi razvio nuklearno oružje da je htio? Nazad za diplomatski stol – ovime se nije riješilo ništa“, smatra predsjednik.
Na kraju, Milanović je komentarisao i izbor sutkinje Vrhovnog suda Artuković Kunšt te hoće li to utjecati na ukupne odnose s premijerom Plenkovićem u kontekstu diplomatskih pitanja. „Položaj predsjednika Vrhovnog suda je častan, on je simbolički jako važan, ali nije neka vlast. Javnost nije dobila niti jedan razlog zašto jedna iskusna sutkinja nije u stanju biti predsjednica Vrhovnog suda. Način na koji su postupili je nepošten, a o detaljima neću“, rekao je predsjednik Milanović, dodavši kako on neće predložiti nikog drugog.
„Trebalo mi je reći na vrijeme da ta osoba nije prihvatljiva. Ušli smo u taj postupak i najednom ona ne impresionira. Ja ću se u dogovoru oko ambasadora zadovoljiti sa svim prijedlozima ministarstva samo da me ne impresioniraju, da mi nisu baš neprihvatljivi, ali većina tih ljudi će biti ljudi koji me ne impresioniraju, ali će svi vjerovatno biti imenovani. Tražimo razumna rješenja“, zaključio je Milanović.
