Prošle sedmice njemački kancelar rekao je američkom predsjedniku da je potpuno usklađen s ciljem rušenja režima u Teheranu. No njegov ton prema ratu sada se naglo mijenja.
Još prošle sedmice njemački kancelar Friedrich Merz bio je „na istoj strani” s američkim predsjednikom Donald Trump kada je riječ o ciljevima rata protiv Irana.
Sada više ne zvuči toliko entuzijastično, piše Politico.
Najmoćniji evropski čelnik u početnim danima sukoba odlučio je čvrsto stati uz Vašington, dok su drugi evropski lideri poput španskog premijera Pedro Sánchez i francuskog predsjednika Emmanuel Macron američko-izraelske napade osudili kao nezakonite.
No Merz sada mora napraviti nagli zaokret jer postaje sve jasniji ekonomski i sigurnosni utjecaj rata na najveću ekonomiju Evropske unije, te javno izražava strah da Trump nema strategiju izlaska za okončanje borbi u Perzijskom zaljevu.
U petak je tokom posjete Norveškoj zauzeo dosad najkritičniji ton. Rekao je da rat otvara „velika pitanja” o sigurnosti i dodao:
„On ima ogroman utjecaj na naše troškove energije i ima potencijal potaknuti masovne migracije.”
To je velika razlika u odnosu na njegovu posjetu Vašingtonu prošle sedmice. Tada je, tokom susreta s Trumpom u Ovalnom uredu, izrazio podršku ciljevima rata koje je postavio američki predsjednik. Čak se i nasmijao kada se Trump hvalio razmjerom štete koju su američki zračni napadi nanijeli Iranu te izjavio da je Berlin potpuno usklađen s Vašingtonom u potrebi uklanjanja „diktature” u Teheranu.
Međutim, kancelar sada više nije raspoložen za smijeh jer posljedice rata — koji ulazi u treću sedmicu — sve više prijete brojnim njemačkim i evropskim interesima. Njegova politička izolacija među ključnim evropskim saveznicima te rastući pritisak koalicijskog partnera, Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD), potaknuli su ga da posljednjih dana zauzme oštriji stav prema ratu.
Merz sve više strahuje da će rat u Iranu dodatno produbiti ozbiljne ekonomske probleme njegove zemlje — posebno jer će već oslabljen njemački industrijski sektor pretrpjeti novi udar zbog naglog rasta cijena energije. Također se boji da bi sukob mogao unazaditi evropske napore za okončanje ruskog rata u Ukrajini te izazvati novu izbjegličku krizu, upravo u trenutku kada pokušava spriječiti da krajnje desna i antiimigracijska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) postane najpopularnija politička snaga u zemlji.
Merz je u petak osudio odluku Trumpove administracije da ublaži naftne sankcije Rusiji kako bi snizila globalne cijene nafte, upozorivši da bi to moglo ponovo napuniti ratnu blagajnu Kremlja i omogućiti Moskvi nastavak invazije na Ukrajinu. Taj potez nazvao je „pogrešnim”.
„Želimo osigurati da Rusija ne iskoristi rat u Iranu kako bi oslabila Ukrajinu”, dodao je Merz.
„Beskonačni rat”
Merz je od početka američko-izraelskih napada slao pomiješane poruke o Iranu. Dan nakon prvog napada izrazio je sumnju da će operacija uspjeti srušiti režim u Teheranu te upozorio na opasnost od „iračkog scenarija”. Ipak, rekao je da Njemačka nije u poziciji „držati lekcije” saveznicima te da podržava njihov cilj promjene režima.
Te proturječne poruke izazvale su čak i zbunjenost u iranskoj vladi.
„Ne znamo koji je stvarni stav Njemačke”, rekao je iranski ambasador u Njemačkoj Majid Nili Ahmadabadi za Politico. „Čujemo različite glasove iz same vlade.”
