Zatražio podršku institucija i pojedinaca ovlaštenih za nominaciju – podsjetnik na dostojanstvenu borbu za istinu i pravdu.
Na društvenim mrežama pojavila se inicijativa kojom se pozivaju institucije, organizacije i pojedinci ovlašteni za nominaciju da predlože Udruženje "Majke enklava Srebrenica i Žepa" za Nobelovu nagradu za mir.
"Majke su to zaslužile, a sam gest dodjele Nobelove nagrade bio bi i priznanje njihove borbe, istrajnosti i upornosti u traženju pravde i promovisanju ljubavi“, naveo je autor objave Husein Nanić, pozivajući javnost da se uključi u širenje ideje i kontaktiranje relevantnih predlagača, prenosi Politicki.ba.
Ko može nominirati za Nobelovu nagradu za mir?
Prema pravilima Norveškog Nobelovog komiteta, prijedloge za Nobelovu nagradu za mir mogu podnijeti:
- članovi nacionalnih parlamenata i vlada (svih država),
- članovi međunarodnih sudova,
- univerzitetski profesori iz oblasti društvenih nauka, filozofije, prava, teologije i historije,
- rektori univerziteta,
- direktori mirovnih instituta,
- prethodni laureati Nobelove nagrade za mir,
- članovi i bivši članovi Norveškog Nobelovog komiteta,
te pojedini visoki dužnosnici međunarodnih organizacija poput UN-a.
Prijedlozi se mogu podnositi svake godine do 31. januara, a nagrada se tradicionalno dodjeljuje 10. decembra, na dan smrti Alfreda Nobela.
Da li su "Majke Srebrenice" već bile predlagane?
Udruženje "Majke enklava Srebrenica i Žepa" više puta je do sada neformalno i formalno bilo predlagano za Nobelovu nagradu za mir – posebno u godinama oko obilježavanja velikih godišnjica genocida u Srebrenici. Međutim, njihova nominacija nikada nije ušla u uži izbor.
Udruženje okuplja žene koje su izgubile članove porodica tokom genocida u Srebrenici 1995. godine, i već skoro tri decenije vodi ustrajnu borbu za istinu, pravdu i procesuiranje odgovornih.
Ko je predložen ove godine?
Za Nobelovu nagradu za mir 2025. godinu pristiglo je više od 280 nominacija, prema navodima norveških medija i komiteta, iako zvanična lista kandidata nije javno dostupna. Ipak, neke informacije su procurile u javnost, a među neformalno ili zvanično poznatim imenima nalaze se:
* Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, za borbu protiv ruske agresije,
* Julian Assange, osnivač WikiLeaksa, zbog doprinosa slobodi informisanja (nakon što je pušten iz zatvora),
* Zdravstveni radnici u Gazi i Ukrajini, kao kolektivna nominacija,
* Iranski ženski pokret "Žena – život – sloboda",
te nekoliko nevladinih organizacija koje se bave pomoći migrantima i izbjeglicama, stoji u tekstu Politicki.ba.
Kao i svake godine, detalji i dokumentacija o nominacijama ostaju zatvoreni za javnost narednih 50 godina, prema pravilima Nobelove fondacije.
