Svojim svojstvima magnezij je posljednjih nekoliko godina identificiran kao ključna sirovina za odbranu Evrope, javno dostupnim podacima NATO-a i Evropske unije.
Bosna i Hercegovina sa svojim neiskorištenim zalihama magnezija sve više privlači pažnju, ne samo investitora nego i sigurnosnih struktura otvarajući pitanje da li domaći resursi postaju dio šire borbe za tehnološku i vojnu autonomiju Evrope. Magnezij je najlakši konstrukcijski metal koji se koristi u industriji. Sa oko jednom trećinom mase čelika i znatno manje od aluminija, posjeduje dovoljnu čvrstoću. Evo gdje to postaje interesantno, piše Stav.ba.
Svojim svojstvima magnezij je posljednjih nekoliko godina identificiran kao ključna sirovina za odbranu Evrope, javno dostupnim podacima NATO-a i Evropske unije. Lakši materijali poput magnezija za dronove znači i duže vrijeme leta, veći dolet i veći korisni teret, a koristi se za izradu okvira i trupa drona, krila i repne strukture, kućišta motora i servosistema te kontrolnih modula i nosača elektronike.
U vojnoj upotrebi je važan jer omogućava manje, brže i teže detektabilne dronove koji su ključni za logističke i nadzorne platforme, ali i za kamikaza i izviđačke dronove jer se njime postiže duže trajanje baterije zbog bolje stabilnosti i manje vibracija što omogućava bolji rad senzora.
Problem svakako predstavlja osjetljivost dijelova na bazi magnezija na koroziju i zapaljivost, ali rješenje u novim legurama postoji iako je tehnološki zahtjevnije i skuplje. Za sada se većina magnezija u upotrebi u Evropi uvozi iz Kine, pa iako se u javnosti doslovno ništa ne može čuti u vezi upotrebe magnezija za proizvodnju dronova, dokumenti rekonstruiraju politički cilj, a to je razvijanje evropske proizvodnje osiguravanjem lanca snabdijevanja koji smanjuje dominiranje Kine proizvodnjom magnezija.
Dron tehnologija ubrazano se militarizira pa zemlje poput Njemačke, a time i Evropska unija nakon agresije na Ukrajinu povećavaju ulaganja u borbene i izviđačke dronove, "dual-use" tehnologije te traže materijale koji omogućavaju nižu masu sa većom efikasnošću te sposobnost masovne proizvodnje. Evropa nastoji osigurati tehnološku autonomiju koristeći magnezij kako bi kontrolirala proces proizvodnje od materijala, komponenti pa sve do finalnog proizvoda i tako ostvarila potpunu tehnološku autonomiju.
Gdje je u priči o dronovima BiH?
Prije nekoliko dana u bh. medijima objavljena je studija koja predstavlja presjek stručne analize o projektu proizvodnje magnezija na području Kupresa. U našoj zemlji postoji ispostava evropske, tačnije njemačke kompanije koja se bavi proizvodnom magnezija samo 50 kilometara od evropske granice, s ciljem razvijanja zelene proizvodnje magnezija.
U samu studiju ili rad kompanije nećemo ulaziti, namjera je samo ukazati na činjenicu da BiH ima zalihe magnezija, te da je poslovna zajednica takvo nešto već prepoznala. No, nije magnezij interes isključivo privrednika. Kako saznaje Stav, u proteklom periodu interes za bh. magnezij iskazuje i njemačko ministarstvo odbrane, oslanjajući se na pisanja evropskih medija koji tvrde da Njemačka želi postati evropska vojna sila, a da joj na tom putu stoji jedino Kina, odnosno činjenica da 89 posto tržišta magnezijem kontroliše upravo ta zemlja.
Time je ponovno državna imovina Bosne i Hercegovine interes stranaca, u smislu da je dio zaliha magnezija u Hercegovini na imovini države, čiji pravni status do kraja nije riješen adekvatnim zakonodavnim prijedlogom. Još su ranije mediji u našoj zemlji pisali o šumskom državnom zemljištu koje je pod zabranom raspolaganja na području Kantona 10 (Livanjski kanton), u čijem se sastavu nalazi i općina Kupres. Više od 80 posto šumskog zemljišta na području te općine čini državna imovina Bosne i Hercegovine, a kako saznajemo upravo se na toj imovini nalaze zalihe dolomita, sirovine iz koje se dobije magnezij. Kompanija koja trenutno djeluje na području Kupresa zemljište je kupila od privatnih investitora, no ostaje pitanje postojanja šireg interesa stranih investitora te kako se problematika eventualnog eksploatisanja magnezija sa državne imovine namjerava riješiti, kao i da li aktuelna vlast u BiH uopće zna za takvo nešto.
Njemački vojni sektor kreće se ka autonomnim sistemima, swarm dronovima (rojevi dronova-više koordiniranih bespilotnih letjelica) te integraciji umjetne inteligencije u sistem odbrane. Sve navedeno zavisi od lakih materijala koji posjeduju i energetsku efikasnost što svakako jesu magnezij i njegove legure. Bh. magnezij time predstavlja strateški materijal za dronove, a kontrola njegove prozivodnje predstavlja strateški cilj Evrope, odnosno specifično nekih država članica Evropske unije, pa se čini da naša zemlja predstavlja idealno nalazište.
