Macron zahtijeva oštar evropski odgovor Trumpu

politicki.ba

Evropski lideri razmatraju mjere odmazde, uključujući pokretanje “Anti-Coercion Instrumenta” protiv SAD-a.


Odluka Donalda Trumpa da uvede carine zemljama koje su poslale vojne trupe ili pokazale podršku Grenlandu dovela je transatlantske odnose na ivicu krize, a evropski lideri sada razmatraju mjere odmazde koje su do nedavno bile nezamislive.

Jedna od opcija koju zagovaraju centristi i ljevičari jeste aktiviranje EU-ovog “Anti-Coercion Instrumenta”, moćnog trgovinskog alata razvijenog kako bi se Evropa odbranila od pritisaka i ucjena, prvenstveno od strane Kine. Ovaj instrument omogućava uvođenje carina i ograničenja ulaganja prema zemljama koje ugrožavaju evropske interese.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pridružio se zagovornicima aktiviranja ovog instrumenta protiv SAD-a. Njegov tim je saopćio da će Macron “cijeli dan biti u kontaktu sa evropskim kolegama i tražiti, u ime Francuske, aktiviranje Anti-Coercion Instrumenta”, uoči hitnog sastanka ambasadora EU u Briselu, koji je sazvan radi razmatranja Trumpove odluke o carinama.

Odnosi između Washingtona i Evrope bili su napeti mjesecima, posebno zbog Trumpovih postupaka prema Ukrajini, pritisaka na EU zemlje da prihvate nepovoljan trgovinski sporazum i zahtjeva za povećanjem odbrambenih budžeta NATO saveznika. Iako su evropski lideri ranije suzdržano reagovali, sada, nakon što Trump ponovo ističe Grenland, dolazi do snažnijih poziva za odlučnu reakciju.

Jérémie Gallon, bivši francuski diplomata, ocijenio je da Evropa “ne smije popustiti” i da je “otpornost na novu pokušaj poniženja i vassalizacije jedini način da se Evropa afirmiše kao geopolitički akter”. Valérie Hayer iz grupe Renew Europe u Evropskom parlamentu naglasila je da bi se EU trebala pripremiti na “ciljane i proporcionalne kontra-mjere”, a aktiviranje Anti-Coercion Instrumenta posebno razmotriti jer je namijenjen upravo u slučajevima ekonomske ucjene.

Macron je na društvenoj mreži X poručio da će Evropa “odgovoriti ujedinjeno i koordinisano ukoliko se carine potvrde”. S druge strane, italijanska premijerka Giorgia Meloni ocijenila je da je došlo do “problema u komunikaciji i razumijevanju” u vezi sa slanjem evropskih trupa na Grenland i naglasila da te aktivnosti ne treba tumačiti kao antiameričke.

Francuska, Njemačka, Švedska, Finska, Norveška i Nizozemska planirale su slanje trupa na Dansku vježbu na Grenlandu, u okviru demonstracije spremnosti da zaštite Arktik nakon Trumpovih tvrdnji o ruskim i kineskim brodovima oko ostrva.

Belgijski zamjenik premijera Maxime Prévot ocijenio je Trumpovu reakciju “nerazumljivom i nepotrebno neprijateljskom”, dodajući da je prisustvo evropskih vojnika u Grenlandu pokazalo “da smo aktivno zabrinuti za sigurnost Arktika i spremni da u tome u potpunosti učestvujemo”.

Evropski parlament već razmatra mogućnost blokade ratifikacije EU-SAD trgovinskog sporazuma, dok bi aktiviranje Anti-Coercion Instrumenta predstavljalo značajan potez jer bi ga Evropa koristila protiv svog najvećeg saveznika. Činjenica da se o tome otvoreno raspravlja, uz historijski raspored evropskih trupa na Grenlandu, pokazuje koliko ozbiljno Evropa shvata Trumpove tvrdnje o ostrvu.

EU lideri trenutno razmatraju strategiju koja balansira između očuvanja NATO saveza i jačanja evropske samostalnosti u odbrani, uz fokus na dugoročne ekonomske i sigurnosne interese. Evropski zvaničnici upozoravaju na potencijalno “vrlo opasnu spiralu” trgovinskih tenzija, koju treba izbjeći.

Prema ocjeni zvaničnika EU, dok političari u Evropskom parlamentu pod pritiskom birača traže odlučnu reakciju, ambasadori u Briselu vjerovatno će zauzeti suzdržaniji pristup u konačnom donošenju odluka o odgovoru na Trumpove carine.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.