Bosna i Hercegovina bi, također, trebala unaprijediti svoj status i dobiti poziciju kandidata za ulazak u NATO. Odluka se očekuje ubrzo.
Parlamentarna skupština NATO odobrila je u ponedjeljak preporuku za unaprijeđenje statusa Kosova iz članice promatrača u pridruženu članicu.
Bosna i Hercegovina bi, također, trebala unaprijediti svoj status i dobiti poziciju kandidata za ulazak u NATO. Odluka se očekuje ubrzo.
Većina zemalja glasala je "za", jedan glas je bio "protiv", a 14 drugih zemalja je bilo suzdržano, na sjednici Skupštine koja se održava u Sofiji u Bugarskoj.
Delegacija Skupštine Srbije je prije neki dan pismom zatražila da se status Kosova ne unaprijedi.
Zastava NATO ispred sedišta Alijanse u Briselu (foto arhiv)
Parlamentarna skupština NATO je institucionalno odvojena od Alijanse, ali služi kao važna poveznica između tog vojnog saveza i parlamenata zemalja članica.
Sastoji se od 281 delegata iz sve 32 zemlje članice NATO.
Pored njih, u njegovim aktivnostima učestvuju i delegati iz devet pridruženih zemalja, četiri pridružene mediteranske zemlje, kao i osam parlamentarnih posmatračkih delegacija.
Pridruženi članovi – ono što Kosovo želi da postigne – mogu predstaviti rezolucije i podnositi amandmane na rezolucije. Također, oni mogu služiti kao specijalni izvjestioci udruženi u komitete, kako bi predstavili svoje perspektive u izvještajima Parlamentarne skupštine NATO.
Međutim, oni nemaju pravo glasanja o izvještajima, rezolucijama ili rukovodstvu Parlamentarne skupštine, niti doprinose njenom budžetu.
Trenutno je devet pridruženih članova, među kojima su Srbija i Bosna i Hercegovina.
Skupština Kosova je već godinama posmatračka delegacija sa dva mjesta u Parlamentarnoj skupštini NATO. Sa unapređenjem statusa povećala bi se i kosovska delegacija.
Na sastanku u Sofiji učesnike će primiti generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg i drugi visoki zvaničnici Alijanse i zemlje domaćina - Bugarske.
Razgovarat će se o temama koje se odnose na evroatlantsku odbranu i sigurnost, sa fokusom na podršku Ukrajini i prioritete ovogodišnjeg samita NATO, koji će se održati u julu u Vašingtonu.
"Očekuje se da će Skupština tokom sjednice učvrstiti svoj nepokolebljiv stav o neopravdanom, ničim izazvanom i brutalnom ratu Rusije protiv Ukrajine, razgovarati o pružanju trenutne i dugoročne pomoći Ukrajini i usvojiti deklaraciju podrške Ukrajini do njene pobjede", saopćeno je iz Parlamentarne skupštine NATO.
Nakon što je Rusija pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu u februaru 2022. godine, kosovske vlasti su zatražile ubrzano članstvo u NATO.
"Ubrzano članstvo Kosova u NATO i uspostavljanje stalne baze američkih snaga su neposredna potreba za garantiranje mira, sigurnosti i stabilnosti na zapadnom Balkanu i šire", rekao je tadašnji ministar odbrane Kosova, Armend Mehaj.
NATO nije komentirao ovaj zahtjev Kosova, ali je uvjerio da njegova mirovna misija u zemlji (KFOR) "omogućava hitno rješavanje bilo kakvog razvoja događaja koji može utjecati na sigurnosnu situaciju".
NATO snage su na Kosovu prisutne od juna 1999. godine, nakon završetka rata i povlačenja srbijanskih snaga.
Kosovo graniči sa tri države članice NATO: Albanijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom.
U redovima NATO su četiri zemlje koje još ne priznaju nezavisnost Kosova: Grčka, Španija, Rumunija i Slovačka.
