Porodica Mihajla Farkića već šest godina čeka da počne suđenje protiv Alije Delimustafića i drugih zbog nezakonitog knjiženja i preprodavanja nekretnina umrlih osoba.
Ali suđenje još uvijek nije počelo a potrošeno je oko pola miliona maraka. Zbog toga su brojni oštećeni razočarani u domaće pravosuđe i sumnjaju da će uskoro dobiti pravdu.
“Mi smo jako nezadovoljni, u najmanju ruku mogu da kažem neprijatno iznenađeni neefikasnošću sudstva BiH”, kaže Farkić u razgovoru za Detektor.ba.
Njegovo porodično nasljedstvo, kuću u sarajevskom naselju Alifakovac, prema optužnici, sutkinja Fazlagić Pašić nezakonito proknjižila i preprodala.
Još u oktobru 2017. godine Kantonalni sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu protiv Alije Delimustafića i još nekoliko desetina fizičkih i pravnih lica koji se terete za organizirani kriminal zbog nezakonitog knjiženja i preprodavanja nekretnina uglavnom umrlih osoba.
Prvobitna optužnica brojala je 46 optuženih lica, ali je razdvojen predmet na više njih, dok su neki od optuženih u međuvremenu sklopili sporazume sa sarajevskim Kantonalnim tužilaštvom. Jedna od nedostupnih optuženih u ovom predmetu je i sutkinja Lejla Fazlagić Pašić, koju tužilaštvo tereti da je nezakonito knjižila i preprodavala nekretnine.
Optužnica u kojoj je Delimustafić i još 23 lica do danas nije pročitana, niti su iznesene uvodne riječi čime bi počelo suđenje i izvođenje dokaza. Najčešći razlozi su nedolazak optuženih ili advokata dok se troškovi gomilaju.
U analizama stručnjaka o efikasnosti sudskih procesa koje su napravljene tokom zajedničkog rada Transparency Internationala i BIRN-a BiH, ovaj predmet je izdvojen kao primjer neefikasnog suđenja. U domaćem pravosuđu ne kasne samo suđenja u krivičnim predmetima. Jednogodišnje praćenje disciplinskih postupaka BIRN-a BiH i Transparencyja pokazalo je da su rokovi unutar disciplinskih postupaka protiv sudija i tužilaca zbog njihovog lošeg rada probijeni u nekoliko slučajeva te im nedostaje transparentnosti. U nekoliko postupaka nosioci pravosudnih funkcija uspjeli su da izbjegnu disciplinsku sankciju jer im je mandat istekao prije nego što je donesena disciplinska mjera. Indeks i monitoring su fokusirali gdje tačno su najveći problemi pravosuđa u krivičnim predmetima korupcije ali i nedostatke u disciplinskim postupcima te transparentnosti.
Neefikasno sudstvo i nekorištenje zakonskih mehanizama
Prema izvještajima novinara BIRN-a BiH i analiza Transparency Internationala, u predmetu Delimustafić i nekim drugim predmetima sudovi nisu iskoristili instrumente koji su im na raspolaganju da postupak učine efikasnim.
Mirjana Trifković Marjanović iz Transparencyja kaže da su tokom monitoringa suđenja utvrdili da postoje različiti faktori koji utiču na samu efikasnost sudskih postupaka, među kojima su neopravdani izostanak optuženih, ali i branilaca, kao i neefikasno upravljanje sudskim postupkom od strane sudija, odnosno sudskih vijeća.
“U predmetu Alija Delimustafić glavni pretres u stvari još nije počeo. Dok smo mi pratili preko pet puta je vršeno odgađanje glavnog pretresa, s tim da ono što je jako problematično je to što ne postoji volja, tako da se izrazim, predsjedavajućeg Sudskog vijeća da primjeni zakonske mehanizme koji će omogućiti dovođenje branilaca ili dovođenje optuženih, znači sve one zakonske mehanizme koje mu stoje na raspolaganju da bi obezbijedio efikasno vođenje samog postupka”, kaže Trifković Marjanović.
Glavna tužiteljica Kantonalnog tužilaštva Sarajevo Sabina Sarajlija smatra da sud treba imati aktivniju ulogu da provjerava da li su razlozi za odgodu suđenja, odnosno za nedolazak optuženih ili advokata opravdani.
“Sve te mjere do sada nisu polučile efektima i jednostavno smatramo da je na sudu obaveza da aktivnije radi na tom predmetu odnosno da preduzme i dodatne mjere da se unaprijedi dinamika suđenja”, kaže Sarajlija.
Iz Kantonalnog suda u Sarajevu nisu pristali govoriti o predmetu Delimustafić uz obrazloženje da sudije nemaju praksu komentarisati predmete koji nisu pravosnažno okončani.
Mirza Hadžiomerović, zamjenik glavnog disciplinskog tužioca za Detektor kaže da sa teoretskog aspekta neefikasno vođenje postupaka može potpadati pod disciplinski prekršaj sudija.
“Sa teoretskog aspekta neefikasno vođenje pravosudnih postupaka moglo bi podpadati pod ovaj disciplinski prekršaj sudija, međutim potrebno je imati u vidu i nedavna stajališta Ustavnog suda u jednom disciplinskom predmetu u kojem je na neki način podržano mišljenje Venecijanske komisije da bi samo gruba i namjerna zloupotreba pravosudne funkcije ili grubi nemar trebale da vode do disciplinskog sankcionisanja”, objašnjava Hadžiomerović.
Na upit da li predstavlja grubo kršenje činjenica da suđenje nije počelo od 2017. godine, Hadžiomerović nije mogao odgovoriti uz obrazloženje da se radi o predmetu koji je u toku.
Za razliku od slučaja Delimustafić, Kantonalni sud u Sarajevu u drugom velikom predmetu onom protiv Zijada Blekića i još 13 optuženih za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja, pranje novca i druga krivična djela pokazao je efikasnost. Ročišta se održavaju uredno svake sedmice nekada i sa više svjedoka po ročištu.
