Komšić: Ukidanje OHR-a rušenje je mira u BiH

Na kraju, predsjedavajući je upozorio da bi ignoriranje ovih potreba i pokušaji eliminacije OHR-a predstavljali opasno igranje sa sigurnošću i stabilnošću ne samo BiH, nego i cijele regije, pa potencijalno i evropskog kontinenta.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić danas se obratio Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, iznoseći stavove BiH o proteklom šestomjesečnom periodu, ulozi Ureda visokog predstavnika (OHR) i prijedloge za budućnost ove institucije.

Na početku obraćanja, Komšić je izrazio zahvalnost stalnim predstavnicima zemalja članica Vijeća sigurnosti na odluci kojom se produžava mandat Misije Altea u BiH, posebno zahvalivši stalnom predstavniku Grčke.

„Današnje moje obraćanje u ime Bosne i Hercegovine u najvećem dijelu se odnosi na protekli šestomjesečni period prikazan kroz Izvještaj Ureda visokog predstavnika“, kazao je Komšić, naglašavajući važnost izvještaja kao osnove za razumijevanje političkih i pravnih procesa u zemlji.

Predsjedavajući je podsjetio na političke krize u proteklom periodu, koje su prema njegovim riječima bile povezane sa sudskim postupkom protiv Milorada Dodika i presudom Suda BiH, temeljenom na izmjenama Krivičnog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik. Komšić je istakao da je cilj ovih kriza bio stvaranje uvjeta za secesiju Rs od BiH.

„Nametanje određenih odluka od strane Christiana Schmidta iskorišteno je kao povod za izazivanje krize, a pravi uzrok je zapravo sasvim drugi – dugoročna namjera da se izazivanjem kriza izvede secesija dijela BiH. Takva politika Dodika i institucija Rs trenutno je zaustavljena angažmanom međunarodnih faktora. Međutim, siguran sam da će se i dalje nastaviti aktivnosti koje za cilj imaju secesiju dijela BiH“, upozorio je Komšić.

On je dodao da su rasprave o budućnosti OHR-a i njegovoj potrebi intenzivirane kako u BiH, tako i među međunarodnim faktorima prisutnim u zemlji. Komšić je napomenuo da se napadi na OHR prikrivaju kao napadi na Christiana Schmidta, ali da je krajnji cilj eliminacija same institucije, što bi ugrozilo Aneks DPA i potencijalno srušilo cijeli mirovni sporazum.

Predsjedavajući je priznao da je žestoko kritizirao poteze Christiana Schmidta, ali je istakao da su sve odluke i postupci visokog predstavnika često rezultat koordinacije s međunarodnim faktorima u BiH, a ponekad i pod njihovim insistiranjem. „Njegovi potezi, ali i politika određenih međunarodnih faktora koji su imali presudan utjecaj na Schmidta, često su bili usmjereni na jačanje i zastupanje jedne političke opcije, ali i interesa susjedne države u BiH“, rekao je Komšić.

On je podsjetio da je postojanje OHR-a regulisano Aneksom X Dejtonskog mirovnog sporazuma, a njegove ovlasti navedene u članu V tog aneksa. Na temelju tog člana uvedene su i tzv. „Bonske ovlasti“. Komšić je također spomenuo odluku Vijeća za provedbu mira iz 2008. godine o tzv. 5+2 uvjetima za zatvaranje OHR-a, ističući da ti uvjeti još uvijek nisu ispunjeni.

„Sve formalne pretpostavke za postojanje i rad OHR-a postoje. Istovremeno, ne postoji niti jedna formalna pretpostavka za njegovo zatvaranje ili izmještanje izvan BiH jer uvjeti iz 2008. godine, tzv. 5+2, nisu ispunjeni. Jedino što postoji u tom smislu jeste politička želja pojedinih domaćih ali i nekih vanjskih faktora za eliminacijom OHR-a. Realizacija takvih planova bila bi udarac trenutnoj strukturi BiH, potencijalno ugrozila čak i sam mirovni aranžman i izazvala nove i veće probleme u BiH, ali i u regiji“, kazao je Komšić.

Predsjedavajući je naglasio da trenutna struktura BiH nije proizvod društvenog niti političkog procesa, već proizvod mirovnog sporazuma, koji nije zadovoljavao niti jednu stranu u BiH, pa čak niti susjedne zemlje koje su učestvovale u ratu. On je kritizirao koncept „etničkog balansa moći“, nazivajući ga zapravo „etničkim disbalansom moći“ koji sam po sebi stvara konflikte, što 30 godina nakon završetka rata u BiH svakodnevno dokazuje.

„Ukidanje OHR-a, njegovo izmještanje i slabljenje njegovih nadležnosti definisanih članom V Aneksa X DPA jeste zapravo odustajanje od samog DPA. Posljedice takvog postupka nije teško procijeniti“, rekao je Komšić.

U nastavku, Komšić je predstavio svoja rješenja za trenutnu situaciju i budućnost OHR-a. Prema njegovom mišljenju, postoje dvije opcije:

Kratkoročna opcija: Imenovanje novog visokog predstavnika i zadržavanje OHR-a u BiH sa svim ovlastima koje proizlaze iz člana V Aneksa X DPA.

Dugoročna opcija: Kompleksnija i trajna rješenja koja uključuju tranzicijski period, stvaranje stvarno demokratske BiH, ukidanje diskriminacije građana u oblasti ljudskih prava, odustajanje od konfliktnog koncepta etničkog balansa/disbalansa moći, ustavna zaštita individualnih prava i principa pravne države, kako bi zemlja bila spremna za integraciju u EU.

„Zato želim ovdje apelirati na sve vas koji želite dobro Bosni i Hercegovini, da u narednom periodu dobijemo podršku za početak tranzicijskog perioda u kojem ćemo mi, u Bosni i Hercegovini, uz vašu pomoć učiniti sve neophodne ustavne i druge reforme, kako bi od Bosne i Hercegovine napravili modernu demokratsku državu sa vladavinom prava i zaštitom ljudskih prava. Vrijeme za tranziciju i evoluciju političkog i pravnog sistema u Bosni i Hercegovini je došlo, i trebamo je zajedno bez odlaganja započeti u najskorije vrijeme“, kazao je Komšić.