Južna interkonekcija: BH Gas ispao iz igre

Kada je riječ o snabdijevanju gasom, Bečarević ističe da su predstavnici investitora razgovarali s Energoinvestom, ali bez konkretnih dogovora.

Projekat Južne gasne interkonekcije, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na čak 1,5 milijardi eura, gura se kroz parlamentarnu proceduru bez definisanog investitora, zatvorene finansijske konstrukcije i jasnog odgovora ko će upravljati gasovodom, upozoravaju neki od učesnika sastanka s predstavnicima američke kompanije koja je Vladi Federacije Bosne i Hercegovine dostavila pismo namjere.

Razgovori između zastupnika Parlamenta Federacije BiH, predstavnika američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC koja, te predstavnika Ambasade SAD u BiH, pokazali su da projekat još nema definisane ključne elemente – od finansiranja do upravljanja budućim gasovodom.

Stručnjak za energetiku Almir Bečarević, koji je prisustvovao sastanku, izjavio je za Faktor da je razgovor bio otvoren, ali da su brojna pitanja ostala bez odgovora.

- Tek ukoliko zakon bude usvojen u Parlamentu, oni bi krenuli u izradu finansijske konstrukcije i tražili bi sredstava. U ovom trenutku nemaju jasno definisano da li će u projektu učestvovati privatni investitori ili banke - kazao je Bečarević.

Dodaje da nije definisano ni ko bi upravljao gasovodom.

- Firma koja bi upravljala još ne postoji. Spominje se mogućnost formiranja nove kompanije, ali to je za sada samo ideja. Nema konkretnih rješenja – naveo je.

Kada je riječ o snabdijevanju gasom, Bečarević ističe da su predstavnici investitora razgovarali s Energoinvestom, ali bez konkretnih dogovora.

– Svjesni su problema kapaciteta na LNG terminalu na Krku. Eventualne količine gasa pokušali bi osigurati kupovinom od kompanija koje već imaju zakupljene kapacitete, ali ostaje nejasno kako bi se to odrazilo na konačnu cijenu gasa – pojasnio je.

Posebno je osporio rokove koje je ranije iznio federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, prema kojima bi gasovod mogao biti završen do kraja 2027. godine.

– To je nerealno. I sami su rekli da bi od početka radova do završetka trebalo dvije do tri godine, a mi još nismo ni blizu početka gradnje – rekao je Bečarević.

Naglašava da projekat još nema ni osnovne pretpostavke – od riješenih imovinsko-pravnih odnosa do ključnog ugovora s Vladom FBiH, koji bi, prema zakonu, trebao biti potpisan u roku od 30 dana.

– Oni smatraju da je taj rok prekratak za tako obiman dokument – dodao je.

Prema njegovim procjenama, završetak projekta prije 2029. ili 2030. godine nije realan.

BH Gas isključen

Bečarević je potvrdio i da je BH Gas isključen iz projekta.

– BH Gas se nigdje ne spominje. Također, nema odgovora ko će zakupiti kapacitete na Krku, ko će transportovati gas kroz sistem Plinacra, niti ko će potpisati sporazum između operatora u BiH i Hrvatskoj. Ideja je da nova firma preuzme tu ulogu – kazao je.

Nejasno je i pitanje koncesije, uključujući njen rok trajanja, koji nije preciziran u zakonu.

Zahtjevi za većom transparentnošću

Član Odbora za energetiku Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, zastupnik SDA u Parlamentu FBiH Miralem Galijašević kazao je za Faktor da ova stranka podržava projekat, ali uz značajne rezerve.

– Dobili smo zakon koji sadrži mnogo nejasnoća i nedoumica. Očekujemo punu transparentnost i jasne odgovore prije donošenja odluka – rekao je.

Ističe da je tokom sastanka postavljeno niz pitanja, uključujući i mogućnost vraćanja zakona u redovnu proceduru kako bi se provela javna rasprava.

– Ključno je da Vlada FBiH jasno definiše ko je investitor, kako je izabran, ko će biti uvoznik gasa i gdje su kontaktne tačke projekta. Spominje se da bi uvoznik mogao biti Energoinvest, dok se BH-Gas izbacuje iz cijele priče – naveo je Galijašević.

Dodaje da se u kontekstu projekta pominju i plinske elektrane, ali bez izrađene studije izvodljivosti.

– Vlada mora imati ključnu ulogu, a Parlament treba dati konačnu saglasnost. Također je indikativno da predstavnik Vlade nije prisustvovao sastanku – kazao je.

Otvoreno je i pitanje finansijskih garancija.

– Rečeno je da investitor obezbjeđuje sredstva, ali niko nije precizirao da li postoje garancije. To je nešto što se mora razjasniti – zaključio je Galijašević.

Južna gasna interkonekcija BiH–Hrvatska jedan je od strateških energetskih projekata kojim bi Federacija BiH dobila alternativni pravac snabdijevanja gasom, nezavisan od postojećih ruta.

Međutim, kako pokazuju posljednji razgovori, projekat je još u ranoj fazi – bez definisanog modela finansiranja, jasnog upravljačkog okvira i preciziranih komercijalnih aranžmana za nabavku i transport gasa.

Uprkos političkoj podršci projektu, otvorena pitanja ukazuju da će njegova realizacija u velikoj mjeri zavisiti od transparentnosti procesa, jasnog definisanja uloga i spremnosti institucija da preuzmu odgovornost za ključne odluke.