Vidović je, još prije godinu dana tvrdila da je Tužilaštvo BiH pod uticajem "određene politike iz Rs, odnosno iz Srbije".
Almasa Hadžić
Tačno prije godinu dana, skoro proročanski, poznata advokatica Vasvija Vidović, gostujući na TV Hayat, otvoreno je problematizirala nerad Tužilaštva Bosne i Hercegovine, tačnije jednog njegovog dijela, vezano za neprocesuiranje krivičnih djela negiranja genocida, a što je ovih dana postalo top tema kako medijske, tako i političke javnosti.
Istakla je tada da u Tužilaštvu BiH radi više od 60 tužilaca i da znatan dio njih svoj posao "obavlja korektno", pritom ne krijući zapažanje da određeni, odnosno ključni dio institucije "ne vodi Tužilaštvo kako treba".
"Veoma je problematičan rad Tužilaštva na pitanju predmeta koji se tiču negiranja genocida. Ja sam pogledala podatke, čak sam imala priliku pogledati i neke predmete kako to oni rješavaju i uočila sam da je više od 70 krivičnih prijava za to krivično djelo došlo u Tužilaštvo i da do sada nije donesena ni jedna odluka da se uđe u istragu po tim krivičnim prijavama.
Veliki broj krivičnih prijava (negiranje genocida!) je do sada riješen naredbom o nesprovođenju istrage, dakle neulaskom u istragu.
Nedavno je glavni tužilac pokušao to objasniti na način da je rekao "tužilac rješava na osnovu onoga što je u koricama".
Daleko je to od istine i daleko je od zakona. Tužilaštvo i postoji da bi provelo istragu, pogotovo za takvu vrstu opasnih krivičnih djela na našem području.
To su krivična djela koja zadiru u probleme koji se vijekovima dešavaju na ovim oprostorima, u ratove, ponavlja se genocid ciklično i ne samo genocid već i druga krivična djela protiv humanosti i uopće ratnog zločina", upozorila je Vidović ne krijući svoj stav kao iskusnog advokata sa velikim međunarodnim iskustvom da "Tužilaštvo BiH veoma usko tumači negiranje genocida", te da su njihove odluke o neprovođenju istrage "nezakonite i nepravilne".
Objašnjenje domaćeg Tužilaštva da neprovođenje istrage po krivičnim prijavama za negiranje genocida obrazlažu činjenicom "da je to pravo slobode govora" Vidović smatra apsolutno "netačnom tvrdnjom".
"Tačno je da postoji sloboda govora, ali je tačno da je to regulirano okvirnom odlukom Vijeća Evrope još 2008. godine. Ta sloboda govora ide samo dotle dok se ne dotiče ljudskih prava drugih osoba, pogotovo ove vrste. Na ovakvim područjima gdje relativno jednostavno plane sukob i gdje stalno vri politička situacija, to je jako opasno", upozorila je Vidović još prije godinu dana.
Negiranje genocida, naročito onog u Srebrenici koji je utvrđen presudama dva međunarodna suda, ne samo onog za bivšu Jugoslaviju nego i Međunarodnog suda koji je rješavao o sukobima među državama, takvo nešto ne može se raditi o slobodi govora. Radi se o tome da se negira nešto što je pravosnažnim presudama presuđeno i u opisu tog krivičnog djela to stoji.
Tužilac, kada pokušava da opravda to odbacivanje krivičnih prijava, poziva se na to da je teško dokazati štetu, mogućnost nastanka štete od takvih krivičnih djela", navela je Vidović.
Neprihvatljivo je, kazala je, da Tužilaštvo, možda, misli da je krivično djelo negiranja genocida visoki predstavnik "reda radi stavio u zakon, da se šalio".
"Visoki predstavnik bi mogao reagirati na način da ukloni ljude sa javnih funkcija koji se tako ponašaju, mislim na Tužilaštvo kao i na Visoko sudsko i tužilačko vijeće koje je dužno pratiti i otklanjati te pojave.
Naravno, ne mogu se mješati u pojedine predmete, ali to je već pojava, to nije predmet, to je ozbiljna stvar, tim prije što je ovo krivično djelo opisano u okvirnoj odluci Vijeća Evrope kao krivično djelo".
Vidović je, još prije godinu dana, tvrdila da je Tužilaštvo BiH pod uticajem "određene politike iz Rs, odnosno iz Srbije".
"Zamislite vi odluku koju tužilac napiše i prihvati odbranu osumnjičenog i kaže otprilike da 'to nije genocid tog obima'.
Šta hoće time da kaže? Je li da je malo ljudi ubijeno u tom području, da je osam hiljada ljudi malo što je ubijeno?
Strašno je pomisliti da ljudi tako gledaju na tu stvar i po njima, jednostavno, trebalo je ubiti još više ljudi.
Istovremeno je to i podsticanje na neka buduća ponašanja gdje možete ubiti desetak hiljada ljudi i da to neće biti proglašeno genocidom", ustvrdila je, tačno prije godinu dana, Vasvija Vidović u dugom razgovoru za Hayat TV.
Ona je tokom protekle godine nerjetko upozoravala na neprocesuiranje krivičnog djela negiranja genocida, posebno, znajući da su se mnogi ugledni međunarodni pravnici, nerjetko interesirali zašto domaće pravosuđe ne reagira na javno negiranje genocida u Srebrenici, dokazanog i presuđenog na dva međunarodna suda..
Kao pravnik koja se dugo godina bavi međunarodnim humanitarnim pravom, smatra da je bila "dužna progovoriti", ali i ukazati na rasprostranjeno mišljenje stručne javnosti da je šutnja Tužilaštva u predmetima negiranja genocida, ustvari, svjesna zaštita negatora.
