Italija planira graditi most do Sicilije kako bi ispunila NATO cilj

Redakcija Mostar

Opozicione stranke ne slažu se ni s potrebom za izgradnjom mosta ni s njegovom klasifikacijom kao vojne potrošnje.

Suočeni s zastrašujućim novim ciljem NATO-a za vojnu potrošnju, italijanski političari predlažu da se dugo diskutovani most do Sicilije, vrijedan 13,5 milijardi eura, definiše kao vojna potrošnja.

Italija je jedna od NATO članica s najnižom vojnom potrošnjom, ciljajući prošle godine samo 1,49 posto bruto domaćeg proizvoda za vojsku. Novi cilj od 5 posto do 2035. godine čini se nedostižnim.

Vlada premijerke Giorgie Meloni želi nastaviti sa planom izgradnje mosta preko Mesinskog moreuza, koji bi bio najduži viseći most na svijetu, projekta o kojem su sanjali još stari Rimljani, diktator Benito Mussolini i bivši premijer Silvio Berlusconi.

I ministar vanjskih poslova Antonio Tajani i ministar infrastrukture Matteo Salvini, zamjenici premijerke Meloni, ističu da most ima stratešku vrijednost za NATO, a ne samo ekonomsku ulogu, što je također naglašeno u vladinom izvještaju iz aprila.

Jedan vladin zvaničnik naglasio je da još nije donesena formalna odluka o klasifikaciji mosta kao sigurnosnog projekta, ali je rekao da će se uskoro vjerovatno održati dodatni razgovori kako bi se "vidjelo koliko je ovo izvodljivo."

Ova ideja bi politički mogla biti korisna za Meloni, koja se bori da uvjeri ratom iscrpljenu javnost u potrebu za većim vojnim izdvajanjima u trenutku kada se Italija već kreće prema mjerama štednje.

Postoje određeni razlozi zbog kojih bi Italija mogla pokušati da izgradi slučaj za ovaj most. Od ciljanih 5% BDP-a za NATO, samo 3,5% mora biti jezgro vojne potrošnje, dok se preostalih 1,5% može usmjeriti na širu stratešku otpornost poput infrastrukture.

Jedan zvaničnik iz Ministarstva finansija također je sugerisao da bi označavanje mosta kao vojnog projekta pomoglo vladi da prevaziđe neke ekonomske i tehničke prepreke koje su ranije spriječile njegovu izgradnju.

Decenijama su napori za izgradnju mosta, s procijenjenim centralnim rasponom od 3,3 kilometra, nailazili na probleme s troškovima, poteškoćama gradnje u seizmičkoj zoni i izazovima raseljavanja ljudi.

U aprilu je italijanska vlada usvojila dokument u kojem se navodi da most treba biti izgrađen iz "imperativnih razloga od preovlađujućeg javnog interesa."

Pored civilne upotrebe, "most preko Mesinskog moreuza također ima strateški značaj za nacionalnu i međunarodnu sigurnost, toliko da će igrati ključnu ulogu u odbrani i sigurnosti, omogućujući kretanje italijanskih oružanih snaga i NATO saveznika", dodaje se u dokumentu.

Italija je također zatražila da se projekat uključi u plan EU za finansiranje mobilnosti vojnog osoblja, opreme i sredstava, jer bi se "savršeno uklopio u ovu strategiju, pružajući ključnu infrastrukturu za premještanje NATO snaga iz Sjeverne Evrope ka Mediteranu", navodi se u vladinom izvještaju.

Most "predstavlja prednost za vojnu mobilnost, omogućujući brz transport teških vozila, trupa i resursa cestom i željeznicom", dodala je vlada.

Da li će NATO, a još važnije bivši predsjednik SAD Donald Trump, koji voli velike građevinske projekte, prihvatiti tu logiku, drugo je pitanje.

Zvanično, Mesinski moreuz se nalazi izvan jedinog službeno označenog NATO koridora za vojnu mobilnost u Italiji, koji počinje u lukama u regiji Puglia na "peti" italijanske čizme, prelazi Jadran do Albanije, i nastavlja do Sjeverne Makedonije i Bugarske.

Također nije jasno da li se moreuz nalazi unutar EU mreže za vojnu mobilnost, čiji se koridori, prema osobama upoznatim s diskusijama, očekuju da će se uskladiti s NATO rutama.

Ministar vanjskih poslova Tajani glasni je zagovornik mosta.

"Objasnićemo Italijanima da je sigurnost širi koncept od samo tenkova", rekao je nedavno u intervjuu za poslovni dnevnik Milano Finanza.

Ministar infrastrukture Salvini, drugi zamjenik premijerke Meloni, vidi most kao projekat koji bi mogao transformisati njegovu krajnje desničarsku stranku Liga, koja je originalno bila secesionistička Sjeverna liga, u uspješnu političku snagu na nacionalnom nivou koja se također zalaže za veliki projekat na jugu.

"Naravno", odgovorio je nedavno kada su ga pitali da li most može pomoći Italiji da dostigne novi NATO cilj.

"Infrastruktura je strateška s aspekta sigurnosti na mnogo načina, tako da ako više ulažemo u sigurnost, neka strateška infrastruktura će također postati dio tog sigurnosnog plana", dodao je Salvini.

Salvini, prema riječima zvaničnika iz Ministarstva finansija i jednog poslanika upoznatog s internim vladinim dešavanjima, vrši pritisak da se proces ubrza.

"Matteo se jako zalaže za dobijanje neke vrste 'odobrenja' projekta na tehničkom i političkom nivou kako bi pokazao javnosti da se nešto dešava", rekao je zvaničnik Ministarstva finansija.

Opozicione stranke ne slažu se ni s potrebom za izgradnjom mosta ni s njegovom klasifikacijom kao vojne potrošnje.

Još jedan argument protiv projekta jeste da povezuje dvije najsiromašnije regije Italije, od kojih nijedna nema efikasan transportni sistem. Mnogi smatraju da je ulaganje u lokalne puteve i željeznice hitnije.

Ipak, vladajuća koalicija odlučna je da nastavi. U utorak je Salvini rekao da se konačno odobrenje projekta očekuje u julu.

U nešto ne baš obećavajućem znaku, Tajani je predložio da most nosi ime po Berlusconiju, bivšem premijeru poznatom po "bunga bunga" zabavama i beskrajnim pravnim bitkama.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.