Teheran plan nazvao „maksimalističkim“, dok Vašington gomila snage u regionu i trpi rastući pritisak javnosti.
Iranski zvaničnici izrazili su nezadovoljstvo prijedlogom Sjedinjenih Američkih Država za prekid vatre, iako posrednici najavljuju mogućnost direktnih pregovora već tokom vikenda. Prema informacijama koje su prenijeli pakistanski izvori, američki plan sadrži 15 tačaka i uključuje ublažavanje sankcija Iranu, ali i zahtjeve za demontažu nuklearnog programa, ograničavanje raketnih kapaciteta te ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, ključne rute za globalnu trgovinu naftom.
Dodatni elementi prijedloga, prema egipatskim izvorima, odnose se i na ograničavanje iranske podrške oružanim grupama širom Bliskog istoka, što je i ranije predstavljalo jednu od glavnih prepreka u pregovorima.
Iranska strana reagovala je oštro, ocjenjujući plan neprihvatljivim. Jedan visoki zvaničnik izjavio je da je prijedlog „izuzetno maksimalistički i nerazuman“, dok je više izvora iz Teherana potvrdilo da se dokument još razmatra, uprkos jasnom nezadovoljstvu njegovim sadržajem.
„Naše pozicije su od početka jasne i nepromijenjene – neko poput nas nikada neće pristati na uslove koje nameće druga strana“, poručio je vojni portparol Ebrahim Zolfaghari, naglašavajući odlučnost Irana da ne popusti pod pritiscima.
Skepsa prema pregovorima dodatno je pojačana iskustvima iz prethodnih pokušaja diplomatije, tokom kojih su, kako tvrde iranski zvaničnici, bili meta napada uprkos tekućim razgovorima.
„Imamo veoma loše iskustvo s američkom diplomatijom i to oblikuje naš pristup svim budućim inicijativama“, izjavio je portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei.
Iako američki predsjednik Donald Trump tvrdi da su kontakti s iranskom stranom već uspostavljeni, iranski zvaničnici negiraju da su pregovori u toku. Kao moguće lokacije za razgovore spominju se Pakistan i Turska, dok su američki predstavnici navodno predložili jednomjesečno primirje kao prvi korak ka širem sporazumu.
U međuvremenu, sukobi na terenu ne jenjavaju. Iran je nastavio s raketnim napadima na Izrael i ciljeve u zemljama Zaljeva, uključujući napad koji je izazvao veliki požar na međunarodnom aerodromu u Kuvajtu. Izrael je uzvratio intenzivnim zračnim udarima na ciljeve u Teheranu i drugim dijelovima Irana, kao i na objekte povezane s Hezbollahom u Libanu.
Sukobi su se proširili i na južni Liban, gdje izraelske snage vode kopnene operacije, dok Hezbollah nastavlja raketne i bespilotne napade na sjever Izraela. Istovremeno, zabilježeni su i napadi na civilnu infrastrukturu, što je izazvalo upozorenja organizacija za ljudska prava.
Prema dostupnim podacima, broj žrtava rapidno raste – u Iranu je poginulo najmanje 1.500 ljudi, u Libanu više od 1.000, dok Izrael bilježi desetine stradalih. Stradali su i pripadnici američkih snaga, kao i civili u širem regionu.
Paralelno s vojnim operacijama, Sjedinjene Američke Države dodatno pojačavaju svoje prisustvo na Bliskom istoku. Najavljeno je raspoređivanje najmanje 1.000 vojnika iz 82. zračno-desantne divizije, uz dodatne marince i mornaričke snage, dok se razmatraju i opcije za pritisak na iranski izvoz nafte.
U Sjedinjenim Američkim Državama raste politički pritisak na administraciju zbog sukoba, posebno nakon rasta cijena energenata. Prema anketama, većina građana smatra da je rat otišao predaleko, dok je podrška predsjedniku značajno opala. Istovremeno, pad cijena nafte nakon objave prijedloga o primirju ukazuje na očekivanja tržišta da bi diplomatsko rješenje ipak moglo biti na vidiku.
