Ono što Hrvati nazivaju svojom "super izbornom godinom" konačno se bliži kraju — ali stanovnici balkanske zemlje vjerovatno će dobiti još jednu priliku da glasaju u prvim danima nove godine.
Nedjeljni predsjednički izbori treći su izbori u Hrvatskoj ove godine, nakon vanrednih parlamentarnih izbora u aprilu i glasanja za Evropski parlament u junu.
Osim ako kandidat ne dobije natpolovičnu većinu - što je malo vjerovatno - drugi krug glasanja će se održati 12. januara, piše Politico.
Rezultat će, ako ankete budu istinite, vjerovatno biti nastavak raskola u vrhu zemlje, s ponovnim izborom Zorana Milanovića za predsjednika, što je uglavnom ceremonijalna funkcija, ali ona će mu omogućiti da i dalje bude "kamenčić u cipeli" njegovog najvećeg rivala premijera Andreja Plenkovića.
Milanović, bivši premijer koga ponekad nazivaju hrvatskim Trumpom zbog njegovog ultranacionalističkog populizma, najpopularniji je političar u zemlji. Prema najnovijim anketama , on ima 39 posto uoči izbora 29. decembra, što je sutra.
Slijedi Dragan Primorac, kandidat Plenkovićeve Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koji ima 24 posto glasova.
Očekuje se da će se njih dvojica suočiti u drugom krugu.
Dosadašnjom kampanjom dominirao je animozitet između Milanovića i Plenkovića.
Milanović, oštar kritičar EU i NATO-a koji je Plenkovića opisao kao "diktatora", pokušao je iskoristiti niz skandala u kojima je više od 30 ministara iz premijerove stranke dalo ostavke (ili su smijenjeni) nakon što su optužen za korupciju u Plenkovićevom mandatu.
Milanović je udarao na Plenkovića i zbog njegovog proeuropskog stajališta, nazivajući ga "jazavcem koji bljuje vatru" kojeg na daljinu upravljaju Brisel i predsjednica Evropske komisije "otputnik Ursule von der Leyen". On je imigraciju označio kao najveći izazov za Hrvatsku, optužujući vladajuću stranku da njome loše upravlja.
