Hoće li Mioković biti smijenjen? "Sam sebe je diskvalificirao jednom rečenicom"

Zildžić je kritikovao način na koji Federalna vlada predlaže zakone, ističući da se ključni propisi donose u hitnoj proceduri u posljednjoj godini mandata, bez javne rasprave i uz, kako kaže, nesistemski pristup radu vlasti.

Danas i sutra zasjeda Predstavnički dom Federalnog parlamenta. Na dnevnom redu je više zakona predloženih po hitnom postupku, a posljednja tačka je inicijativa za razrješenje predsjedavajućeg Doma Dragan Miokovića. Salko Zildžić, federalni zastupnik, govorio je o tome da li će Mioković biti smijenjen te da li ćemo na nivou FBiH imati novu većinu.

Kako je naveo, na dnevnom redu su se našla tri sistemska zakona i tri propratna, koji se mijenjaju kako bi bili usklađeni sa tim sistemskim propisima.

“Imamo tri zakona koji su bukvalno sistemski i tri propratna koji se mijenjaju samo da bi se uskladili s njima. Postavlja se pitanje zašto svih šest idu u hitnoj proceduri, zašto baš u posljednjoj godini mandata i zašto sve dolazi u posljednji trenutak”, rekao je Zildžić.

Dodao je da se kao argument često navodi da bi neusvajanje zakona moglo izazvati probleme na državnom nivou, ali da i zagovornici tih zakona istovremeno upozoravaju da njihov efekat zavisi od odluka drugih nivoa vlasti.

“Ako Rs ne usvoji određene propise ili ako se neki zakon ne usvoji na državnom nivou, opet nismo ništa dobili. Zato se postavlja pitanje čemu onda hitnost”, kazao je.

"Rezultati njihovog rada ne ulijevaju povjerenje"

Zildžić je naglasio da je problem i u tome što parlament treba vjerovati ministarstvima i Vladi, iako, kako tvrdi, rezultati njihovog rada ne ulijevaju povjerenje.

“Mi treba da vjerujemo ministarstvima i Vladi koji su nas za četiri godine doveli u ozbiljno dužničko ropstvo. Nekada su povjerioci jedva čekali obveznice Vlade Federacije, a nedavno se desilo da nije bilo dovoljno ponuda za njihove obveznice”, rekao je.

Posebno je problematičnim ocijenio činjenicu da se tri zakona sa ukupno 283 člana razmatraju po hitnoj proceduri bez javne rasprave.

“Očekuje se da vjerujemo ekspertima, a da pritom nema prostora da zainteresirane strane kroz javnu raspravu iznesu stavove o tako važnim zakonima”, istakao je.

Govoreći o radu Parlamenta, Zildžić je rekao da struktura dnevnog reda dovoljno govori o načinu rada Vlade.

“Od 15 zakona na dnevnom redu, osam je u hitnoj proceduri, dva u skraćenoj, a samo četiri u redovnoj. To dovoljno govori o ad hoc i stihijskom radu Federalne vlade. Meni to više liči na stratešku popunu nego na suštinsko rješavanje problema”, kazao je.

Rasprava o izvještajima iz 2023. i 2024. godine

Zildžić je kritikovao i činjenicu da se u posljednjoj godini mandata raspravlja o izvještajima iz 2023. i 2024. godine.

“To je samo po sebi apsurd. Izvještaji su statistički poredani po ministarstvima, ali bez stvarnog efekta. Šta znači ako neko ministarstvo kaže da je radilo na 80 propisa ako nijedan nije prošao parlamentarnu proceduru”, naveo je.

Prema njegovim riječima, ministri često kao razlog navode nesuglasice unutar Vlade.

“Kada pitamo ministre zašto neki zakon nije prošao, kažu da je zapelo u drugom ministarstvu. To nije problem parlamenta – vi ste Vlada i trebate rješavati svoje odnose”, rekao je.

"Izjava" zbog koje će podržati smjenu Miokovića

Govoreći o mogućoj smjeni predsjedavajućeg Predstavničkog doma Dragana Miokovića, Zildžić je podsjetio na njegovu nedavnu izjavu da se parlamentarna većina dogovorila da se na dnevni red stavljaju samo zakoni koje predlaže Vlada.

“Time je na neki način negirao da je predsjedavajući svih parlamentaraca i zanemario poslovnik koji omogućava i zastupnicima iz opozicije da predlažu zakone”, rekao je Zildžić.

Dodao je da su pitanje rukovodstva Predstavničkog doma pokrenule stranke parlamentarne većine – HDZ, SDP i Naša stranka.

“Što se nas tiče, bilo ko od Trojke koji su trenutno u rukovodstvu, ako dođe zahtjev za njihovu smjenu, mi kao opozicija ćemo to podržati iz milion drugih razloga”, kazao je.

Zašto SDA podržava smjenu

Zildžić tvrdi da se Parlament sve više stavlja u podređen položaj u odnosu na Vladu.

“Imamo osjećaj da se parlament stavlja u subordinaciju Vlade, a ne obrnuto. Također, Mioković je zajedno s većinom nametnuo poslovnik koji u najmanju ruku nije demokratski”, rekao je.

Dodao je da u ovom mandatu nijedan zakon koji su predložili zastupnici opozicije nije stavljen na dnevni red, te da parlament ne prati dovoljno rad Vlade.

“U ovom mandatu nismo raspravljali ni o jednom izvještaju javnih preduzeća”, istakao je.

Da li smjena znači novu većinu?

Zildžić smatra da eventualna smjena predsjedavajućeg ne mora nužno značiti i formiranje nove parlamentarne većine.

“To što će opozicija podržati smjenu predsjedavajućeg ne znači da je formirana nova većina, već da je predsjedavajući izgubio podršku postojeće”, rekao je.

Prema njegovim riječima, unutar vladajuće koalicije postoje nesporazumi oko pojedinih imenovanja.

“Imamo situaciju da jedni iz tih nesporazuma pokušavaju izvući politički benefit u kontekstu ‘branjenja Hrvata’. Očigledno ne cijene to što je Mioković glasao za Marina Vukoju niti to što je na svojim leđima nosio loše rezultate ove Vlade”, kazao je.

Dodao je da parlament, prema njegovom mišljenju, ne radi u punom kapacitetu.

“Pretvoreni smo u protočni bojler Vlade za one zakone oko kojih se oni mogu dogovoriti. Postoji još mnogo propisa koji su usvojeni u Vladi, ali još nemaju parlamentarnu većinu pa stoje u fioci i ne dolaze na dnevni red”, rekao je Zildžić, navodeći kao primjer rasprave o Južnoj interkonekciji.