Na konstataciju autora intervjua kako se svijet nalazi u novom "Hladnom ratu" i kako bi Zapad mogao odnijeti pobjedu, Ferguson ističe da bi u prvom redu mladim zapadnjacima trebalo objasniti kako izgleda poraz.
Poznati britansko-američki historičar Niall Ferguson sa Univerziteta Harvard, koji je predvidio sukob u Ukrajini i Gazi, otkriva koja je sljedeća tačka sukoba.
On je u intervju za švajcarski list "Neue Zürcher Zeitung", govoreći o izboru između Josepha Bidena i Donalda Trumpa na izborima u januaru i pitanju ko je bolji za SAD i Zapad, rekao da su američki birači pred teškom odlukom.
Ako odaberu Bidena, mogli bi sačuvati republiku, ali će gotovo sigurno izgubiti carstvo, a gotovo jednako su veliki ulozi i u slučaju pobjede Trumpa, ocijenio je Ferguson.
"Još jedan Bidenov mandat zapečatit će pad Amerike kao supersile i kraj 'Pax Amerikane'. S druge strane, ako glasači izaberu Trumpa, koji je jasno dao do znanja da prezire američki Ustav, rizikuju da se oproste od republike. S druge strane, možda i uspiju da sačuvaju imperiju jer neprijatelje Amerike puno više plaši Donald Trump nego Joe Biden", rekao je Ferguson.
S druge strane, kako kaže, SAD je vrlo stabilna demokratija, koja bi sigurno mogla preživjeti drugi Trumpov mandat.
Upitan koje su tri najkatastrofalnije odluke koje bi Trump mogao donijeti ako ponovo postane predsjednik, Ferguson na prvo mjesto stavlja napuštanje NATO saveza.
Dok je Trump bio predsjednik, navodi, jasno je dao do znanja da na saveznike gleda kao na "vjetropire" koji samo uzimaju od SAD, a ne daju ništa zauzvrat.
Kao drugo, ističe kako je siguran da bi Ukrajina s Trumpom u Bijeloj kući bila izgubljena, što bi po njemu bila katastrofa.
"Možda je to već tako jer su sredstva blokirana zbog protivljenja u Predstavničkom domu. Po meni bi bila katastrofa da Ukrajina izgubi rat protiv Rusije. To bi dovelo do potpuno nove sigurnosne situacije u Evropi i natjeralo sve evropske zemlje da značajno povećaju svoje odbrambene budžete, za što politički nisu dobro pozicionirane", ističe Ferguson.
Ipak, kao najozbiljniji problem novog Trumpovog mandata ističe pitanje Tajvana. Ferguson upozorava da Trump možda za to uopće ne mari.
"Ako čitate memoare (bivšeg Trumpovog savjetnika) Johna Boltona, Trump je u suštini ravnodušan prema Tajvanu. Dakle, jedna je mogućnost da bi Trump rekao Kini: 'Možete učiniti Tajvanu ono što ste učinili Hong Kongu. Baš me briga. Razgovarajmo o tarifama'.
Ali ako pogledate retoriku u kampanji, on kritizira Bidena jer je bio mek prema Kini. Tako da bi Trumpova administracija zapravo mogla zauzeti restriktivniji pristup. Tada bismo se mogli naći u sukobu na koji sam odavno upozoravao", dodaje Ferguson.
Ističe i da se za scenario pobjede Trumpa mora pripremiti i ostatak svijeta. U tom pogledu, ističe Ferguson, Evropa se mora ozbiljno pozabaviti strateškom autonomijom, na čemu je prije nekog vremena počeo insistirati francuski predsjednik, što je daleko od realizacije - Japan je, kako navodi, bliži strateškoj autonomiji nego evropske članice NATO-a.
"Vrijeme je da zemlje Evrope, velike i male, ozbiljno shvate sopstvenu odbranu jer više ne mogu pretpostaviti da će uvijek postojati američki garant njihove nacionalne sigurnosti. U Indo-Pacifiku, Japan, Južna Koreja i ostali moraju donijeti odluku hoće li prihvatiti kinesku dominaciju i pripremiti se za nju. Pokušat će uvjeriti Sjedinjene Države da zadrže svoju dominaciju u regionu. Mnogo će stoga zavisiti od stava Trumpa i njegovog tima za nacionalnu sigurnost", smatra Ferguson.
Kada je u pitanju Bliski istok, Ferguson navodi da Izrael mora pokušati iskorijeniti Hamas, ali napominje da je Iran najveći problem. "Gotovo svi 'loši momci' zapravo su iranski posrednici. Obuzdavanje Irana mnogo je važnije od obuzdavanja Izraela. Mislim da je Izrael već ozbiljno ograničen od strane Sjedinjenih Država".
Kao osoba koja je predvidjela sukobe u Ukrajini i Gazi, upitan šta predviđa za 2024. godinu, odgovara da je, po njemu, Tajvan najvjerojatnije iduća tačka sukoba.
Na konstataciju autora intervjua kako se svijet nalazi u novom "Hladnom ratu" i kako bi Zapad mogao odnijeti pobjedu, Ferguson ističe da bi u prvom redu mladim zapadnjacima trebalo objasniti kako izgleda poraz.
"Mladi s obje strane Atlantika vrlo su zadovoljni slobodom. Čini se da ih to baš i ne zanima. To je zato što zapravo ne mogu zamisliti kako bi bilo ne imati slobodu. Volio bih kad bismo mogli bolje objasniti kako bi izgledao svijet kojim bi dominirala kineska komunistička partija. Kako bi bilo da su svi naši pozivi i e-mailovi i svaka transakcija pod nadzorom visoko ideološkog režima".
Takođe, kako navodi, trebalo bi podsjetiti zapadne zvaničnike na jednu od lekcija klasične historije i vječnu istinu o moći - jedna od njih sastoji se u poznatoj izreci "Ako želiš mir, pripremi se za rat".
Treće je lekcija koju je, kako kaže, nedavno preminuli Henry Kissinger, bivši američki ministar vanjskih poslova, tumačio još 70-ih godina, a po Fergusonu vrijedi i danas, a to je strategija detanta.
"To znači da se ne pretvaramo da Kina i Rusija postaju dobri momci. Prepoznajemo ih kao neprijatelje što i jesu. A svjesni smo da su njihove namjere gotovo uvijek zlonamjerne. Ali, pokušavamo ih angažirati na način da kupimo vrijeme, a to je vrijeme koje nam najviše treba. Bit će potrebno najmanje deset godina prije nego što Evropa bude mogla vjerodostojnije da se brani. Sjedinjenim Državama trebat će deset godina da moderniziraju svoje sve više zastarjele vojne sposobnosti. Trebat će deset godina da se Tajvan uspije odbraniti od kineske agresije. Treba nam vremena", zaključuje Ferguson.
