Za neke zemlje članice EU, uključujući Austriju, Hrvatsku, Mađarsku i Sloveniju, napredak u pristupanju Ukrajine i Moldavije trebao bi ići ruku pod ruku s napretkom zemalja zapadnog Balkana.
Evropsko vijeće će, po svemu sudeći, podržati otvaranje pregovora Evropske unije i Bosne i Hercegovine.
Kako javlja EurActiv, zadnji nacrt zaključaka Evropskog vijeća, koji nosi jučerašnji datum, pripremljen za zasijedanje najvećeg organa Evropske unije, predviđa i "zeleno svjetlo" za Bosnu i Hercegovinu.
Šefovi država ili vlada 27 država EU sastaju se sutra i prekosutra u Briselu.
Među tačkama dnevnog reda su i dalji koraci na širenju EU. Ukrajina i Moldavija su prošle godine dobile "zeleno svjetlo" za početak pregovora. Otvaranje tog procesa Kijev i Čišnau očekuju početkom ljeta ove godine.
EurActiv ipak ističe da je "pitanje kako će preporuka Evropske komisije za otvaranje pregovora sa Bosnom i Hercegovinom proći kod evropskih lidera ove sedmice".
"Još uvijek postoji određena nesigurnost u prostoriji, a taj dio teksta je još uvijek pod zagradama", rekao je drugi diplomata EU.
BiH je korak iza Ukrajine i Moldavije, jer je početak pregovora o pristupanju EU uslovljen time da zemlja završi niz reformi.
Evropska komisija je prošle sedmice preporučila da Bosna i Hercegovina započne pregovore o pristupanju, a predsjednica Komisije Ursula von der Leyen rekla je da je zemlja napravila "impresivne korake".
Međutim, za dugoročne posmatrače ovaj korak je bio iznenađenje budući da je u nedavnom izvještaju o proširenju EU-a zabilježen ograničen napredak, posebno u pogledu izbornih reformi.
Tokom protekle sedmice, nekoliko diplomata i zvaničnika EU izrazilo je zabrinutost zbog odstupanja bloka od svog pristupa proširenju zasnovanog na zaslugama.
"Evropska komisija je zauzela vrlo politički pristup izvještaju", rekao je visoki zvaničnik EU.
"Da je bilo iskreno i da se kaže da kriterijumi nisu ispunjeni, ali treba da idemo dalje iz nužde, bilo bi manje problematično nego da nam kažete da je sve ružičasto i da se popravilo", rekao je zvaničnik s kojim je EurActiv razgovarao.
"To nije sasvim tačno i komplicira stvari u nekim zapadnoevropskim zemljama", dodali su.
Dok polovina država članica EU podržava ovaj korak, nekoliko zemalja, uključujući Francusku, Holandiju i Dansku, izrazilo je rezerve u pogledu nivoa usklađenosti koji je dostigao Sarajevo.
"Ako lideri EU klimnu glavom, morat ćemo razgovarati o tome šta ima prednost - proces zasnovan na zaslugama ili geopolitičke potrebe", rekao je treći diplomata EU.
"U svakom slučaju, moramo biti iskreni u pogledu standarda koje primjenjujemo, što bi možda trebalo uključiti ponovno razmišljanje o tome kako idemo u sam proces", rekli su.
Za neke zemlje članice EU, uključujući Austriju, Hrvatsku, Mađarsku i Sloveniju, napredak u pristupanju Ukrajine i Moldavije trebao bi ići ruku pod ruku s napretkom zemalja zapadnog Balkana.
Proteklih sedmica lobirali su da se sljedeći koraci za Ukrajinu i Moldaviju vežu za Bosnu i Hercegovinu.
Većina zemalja članica EU se, međutim, zalaže za jednak tretman sve tri zemlje.
"Ono što nas brine je da odjednom ponovo počinjemo da povezujemo zemlje, što je greška koju smo napravili u prošlosti i koja je riskirala da diskreditira cijeli proces", rekao je četvrti diplomata EU, misleći na bugarski veto Sjevernoj Makedoniji koji je zaustavio napredak Albanije.
