Evropski lideri ne vjeruju da je Vladimir Putin iskren u vezi s mirovnim sporazumom, pa im je strategija da podržavaju i hvale Donalda Trumpa sve dok i sam ne zaključi da mora zauzeti oštriji stav prema Kremlju.
Smatraju da je to pristup koji može donijeti dobitak u svakom slučaju. Ako američki predsjednik uspije pregovarati o okončanju rata u Ukrajini uz značajne sigurnosne garancije, to će biti dobrodošlo iznenađenje. No, primarni plan je razotkriti ruske namjere i zagovarati strožije sankcije.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je uložio najveće diplomatske napore da spriječi rat, sada otvoreno tvrdi da Putin ne želi mir, već kapitulaciju Ukrajine. “Ako želite moje najdublje uvjerenje: Ne. Mislim da Putin želi kapitulaciju Ukrajine. To je ono što je predložio”, rekao je Macron prije odlaska u Vašington, gdje je u ponedjeljak učestvovao na razgovorima.
Putin, umjesto da ponudi ustupke, traži još teritorija od Kijeva, uključujući ključne odbrambene linije, i odbija prisustvo NATO-a u zemlji nakon rata — što je ključni uslov za sigurnost Ukrajine.
Uoči mogućeg samita Rusije i Ukrajine, evropski lideri su u utorak održali vanredne konsultacije kako bi uskladili stavove i razmijenili informacije iz razgovora u Bijeloj kući. Pet diplomata, uz garanciju anonimnosti, potvrdilo je da među liderima vlada duboka sumnja da će Kremlj pregovarati u dobroj vjeri, ali i optimizam da će Vašington kazniti Rusiju ako se pokaže da je ona najveća prepreka miru.
Evropljani smatraju američki pritisak sankcijama ključnim za diplomatski proces. Neki navode da je Putin pristao na sastanak s Trumpom u Aljasci tek nakon što su SAD uvele visoke tarife Indiji zbog kupovine ruske nafte. Sljedeći korak mogao bi biti slične sankcije prema trgovini Rusije s Kinom.
Prema riječima drugog diplomate, evropski saveznici podržavaju američku inicijativu za primirje jer će to biti “jasan test ruskih namjera”. Treći je istakao da sigurnosne garancije koje se razvijaju pomažu Ukrajini da “pregovara iz pozicije snage”, dok sankcije osiguravaju “polugu prema Putinu”.
Lideri poput predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea, francuskog predsjednika Macrona, britanskog premijera Keira Starmera i italijanske premijerke Giorgie Meloni u ponedjeljak su otputovali u Vašington da podrže ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u razgovorima s Trumpom.
Fiona Hill, bivša savjetnica u Trumpovom prvom mandatu, ocijenila je da je “upravljanje Trumpom” stalni proces i da su lideri u ponedjeljak uradili “najbolje što se moglo očekivati”.
Zapadni partneri javno su zahvalili Trumpu na organizaciji pregovora i izrazili olakšanje nakon što je dao uvjeravanja o ulozi SAD-a u sigurnosnim garancijama za Ukrajinu. Ipak, iza zatvorenih vrata, fokus im je na uvođenju novih, snažnih ekonomskih mjera kada Moskva odbije prekinuti invaziju.
Kremlj zasad izbjegava jasan odgovor. Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da Moskva ne odbija pregovore, ali da bi se svaki samit morao pripremati “korak po korak”. Putin je predložio održavanje samita u Rusiji, što je odmah odbačeno.
Diplomatija u Evropi ubrzava — ambasadori EU su u utorak imali vanredni sastanak do 2 sata ujutro, a vojne komande sastaju se ove sedmice u Vašingtonu radi razrade sigurnosnih garancija za Ukrajinu. Očekuje se da bi konkretan mirovni prijedlog mogao biti spreman za predstavljanje Zelenskom i Putinu u narednih sedam dana.
Trump je nagovijestio mogućnost upotrebe američke zračne sile u Ukrajini, dok bi evropske zemlje mogle rasporediti trupe radi zaštite teritorija — scenariji suprotni ruskim ambicijama. No, EU je nakon razgovora u Vašingtonu ublažila zahtjev da Rusija pristane na prekid vatre prije početka pregovora.
Najvažnije, i sam Trump sada javno priznaje da Putin možda ne pregovara u dobroj vjeri. “Moguće je da on ne želi sklopiti dogovor”, izjavio je za Fox News. “Nadam se da će biti dobar, a ako ne bude, to će biti teška situacija.”
