Ako evropske vlade ranije nisu shvatile da su prijetnje Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda ozbiljne, sada im je, kako piše Politico.eu, potpuno jasno. Retorika predsjednika SAD-a se zaoštrila, a u evropskim institucijama traje panična potraga za planom kako ga spriječiti.
„Moramo biti spremni na direktnu konfrontaciju s Trumpom. On je u agresivnom modu i moramo se tako i postaviti“, rekao je jedan diplomata EU-a upoznat s raspravama koje se vode iza zatvorenih vrata.
Državni sekretar SAD-a Marco Rubio potvrdio je da će naredne sedmice s danskim zvaničnicima razgovarati o mogućoj američkoj akviziciji Grenlanda. Iz Bijele kuće su poručili da Trump preferira dogovoreno rješenje i čak kupovinu ostrva, ali da vojno preuzimanje nije isključeno.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot izjavio je da su on, te ministri iz Njemačke i Poljske, već razgovarali o zajedničkom evropskom odgovoru. „Ovdje je riječ o jačanju Evrope i EU-a kako bi se odvratile prijetnje po našu sigurnost i interese. Grenland nije na prodaju i ne može se uzeti silom“, rekao je Barrot.
Sagovornici Politico.eu – diplomate, stručnjaci i ljudi iz NATO-a – ističu da u Evropi vlada nevjerica zbog razmjera krize. Bivši danski parlamentarac kaže da „niko zapravo ne zna koje alate imamo“ i da se rješenja ne mogu čekati godinama.
Opcija 1: Kompromis s Trumpom
Trump tvrdi da je Grenland ključan za sigurnost SAD-a i optužuje Dansku da ne štiti teritoriju od ruskog i kineskog uticaja na Arktiku. Jedna od ideja je postizanje sporazuma u kojem bi Trump mogao proglasiti pobjedu, a Danska i Grenland sačuvali obraz. Bivši visoki zvaničnik NATO-a sugerira da bi Alijansa mogla posredovati, kao što je to ranije činila između Turske i Grčke.
NATO ambasador SAD-a Matthew Whitaker poručio je da Washington smatra da Grenland nije dovoljno zaštićen, te da otvaranje arktičkih ruta predstavlja sigurnosni rizik za američko kopno. Saveznici razmatraju veće vojno prisustvo, više vježbi i čak raspoređivanje snaga na Grenlandu, kao i uspostavu „Arctic Sentry“ misije po uzoru na istočne i baltičke inicijative.
Opcija 2: Veliki finansijski paket za Grenland
Administracija Donalda Trumpa otvoreno podržava grenlandski pokret za nezavisnost, nudeći ideju da bi ostrvo bilo „preplavljeno američkim novcem“ ako se odvoji od Danske i okrene SAD-u.
EU i Danska pokušavaju nadmašiti tu ponudu. Prema nacrtu Evropske komisije, EU planira gotovo udvostručiti izdvajanja za Grenland od 2028. godine, na oko 530 miliona eura u sedam godina, uz dodatnih 44 miliona eura dostupnih za udaljene teritorije povezane s evropskim državama. Fokus bi se proširio s socijalnih pitanja i zelene tranzicije na razvoj eksploatacije mineralnih resursa.
Grenlandski opozicioni zastupnik Kuno Fencker upozorava da mnogi ljudi žive ispod linije siromaštva i da dosadašnji model najviše koristi danskim kompanijama, a ne lokalnom stanovništvu.
Opcija 3: Ekonomska odmazda
EU ima na raspolaganju tzv. Anti-Coercion Instrument, mehanizam za uzvrat na trgovinske pritiske, nastao nakon Trumpovog prvog mandata. Taj „trgovinski bazuka“ već je bio pripremljen zbog američkih carina, ali je povučen nakon privremenog dogovora.
Bernd Lange, predsjednik Odbora za trgovinu Evropskog parlamenta, ističe da EU u SAD izvozi robu vrijednu više od 600 milijardi eura godišnje i da u trećini proizvoda drži tržišni udio veći od 50 posto. Problem je, kažu sagovornici, u tome da Trump mora povjerovati da je Brisel ovaj put ozbiljan.
Opcija 4: Vojska na terenu
Ako bi SAD krenule u vojno preuzimanje Grenlanda, evropske zemlje bi imale vrlo malo manevarskog prostora. Danski vojni stručnjak Thomas Crosbie objašnjava da bi se u slučaju manjeg upada možda moglo reagirati hapšenjima, ali bi ozbiljna intervencija ostavila Evropu pred gotovo nerješivim izborom.
Danska prema naredbi iz 1952. godine ima obavezu da vojska odmah odgovori na napad na svoju teritoriju. Evropske zemlje razmatraju mogućnost slanja trupa na Grenland – ako to Kopenhagen zatraži – kako bi povećale cijenu eventualne američke akcije, iako niko ne vjeruje da bi te snage mogle zaustaviti invaziju.
