Evropski lideri odahnuli su nakon što je američki predsjednik Donald Trump dao uvjeravanja da na predstojećem samitu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom neće realizirati njihov najgori strah – dogovor koji bi izdao Ukrajinu. Ipak, uz političare poput Putina, poznatog po manipulacijama, i Trumpa, čije su odluke nepredvidive, mnogi strahuju da bi susret mogao donijeti neočekivan obrt.
Trumpove izjave o mogućim “razmjenama teritorija” u prethodnim danima izazvale su zabrinutost da će SAD pregovarati o podjeli Ukrajine s Moskvom, bez učešća Kijeva. Brza diplomatska aktivnost u srijedu privremeno je umirila te strahove – evropski lideri izašli su iz razgovora uvjereni da Trump razumije da primirje mora prethoditi bilo kakvim pregovorima o teritoriji, te da Ukrajina mora biti za stolom.
Signal promjene u Vašingtonu?
Neki evropski zvaničnici primijetili su naznake da SAD razmatraju uključivanje u davanje sigurnosnih garancija Ukrajini nakon rata. Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da Trump “uglavnom dijeli” stavove Evrope, a optimistične poruke poslali su i francuski predsjednik Emmanuel Macron te predsjednik Evropskog vijeća António Costa.
Premijerka Latvije Evika Siliņa ocijenila je da su “svi na istoj stranici” kada je riječ o mirovnom sporazumu, dok je potpredsjednika SAD-a JD Vancea opisala kao nekoga ko “traži rješenja, jasno ističući da je Putin ovdje loš momak”.
Vance mijenja ton, ali ne i ključnu poruku
Tokom posjete Velikoj Britaniji, Vance se sastao s ukrajinskim zvaničnicima Rustemom Umerovom i Andriyem Yermakom. Iako je ranije bio oštar kritičar Ukrajine, na Fox Newsu je poručio da SAD više neće finansirati rat: “Ako Evropljani žele kupovati oružje od američkih proizvođača, u redu, ali mi to nećemo plaćati.”
Kasnije je, ipak, naglasio da će Trumpova administracija “učiniti svojom misijom vraćanje mira u Evropu”.
Strah od “igranja” s Putinom
Jan Techau iz Eurasia Group upozorio je da Trump u pregovore ulazi s drugačijim ciljevima od evropskih partnera, prvenstveno želeći izbjeći da ga se doživi kao “gubitnika” u susretu s Putinom. Prema njegovim riječima, Trump računa na Evropu da mu pomogne shvatiti Putinovu taktiku i spriječi da ga se “nadigra” u Aljasci.
Evropski zvaničnici i dalje strahuju da Putin nema iskrenu namjeru postići mir, već da bi mogao ponuditi simboličnu gestu – poput privremenog prekida bombardovanja u jednom regionu – kako bi stekao Trumpovo povjerenje. Posebno ih brine mogućnost da Trump pristane na dogovor koji bi uključivao daljnje teritorijalne ustupke ili ublažavanje sankcija protiv Rusije.
Mogući scenariji i politički rizici
Ako Kijev i evropski saveznici odbiju takav dogovor, Techau upozorava da bi Trump mogao optužiti njih da koče mir, predstavljajući sebe kao onoga ko je učinio sve što je mogao.
Trump se i dalje nije u potpunosti uskladio sa svim evropskim zahtjevima, a zabrinjava i što nastavlja prenositi narative o ratu u Ukrajini koji su bliski ruskoj strani. Neposredno prije razgovora s liderima EU citirao je mađarskog premijera Viktora Orbána, koji je izjavio da “osvajanje ratova Rusiji ide najbolje”. Trump je to ocijenio kao “vrlo zanimljiv uvid”.
