Usjevi, elektrane, riječni saobraćaj, industrija i riblja populacija devastirani zbog isušenih plovnih puteva.
Na nekim mjestima, Loire se sada može prijeći pješice. Najduža reka u Francuskoj nikada nije tekla tako sporo. Rajna brzo postaje neprohodna za saobraćaj teglenica. U Italiji je Po je 2 metra niži od normalnog što devastira poljoprivredu.
U Srbiji je Dunav - plićak.
Širom Evrope suša pretvara nekada moćne rijeke u potoke, s potencijalno dramatičnim posljedicama po industriju, transport, energiju i proizvodnju hrane – baš u vrijeme najave nestašica snabdijevanja i rast cijena zbog ruske invazije na Ukrajinu, piše Guardian.
Potaknuti klimatskim slomom, neuobičajeno suha zima i proljeće nakon kojih je uslijedilo ljeto s rekordnim temperaturama i cikličnim toplotnim talasima ostavili su osnovne vodene tokove u Evropi nedovoljno napunjenim i, sve više, pregrijanim.
S obzirom na to da u zapadnoj, centralnoj i južnoj Evropi nije bilo značajnih padavina skoro dva mjeseca i da se nijedna ne prognozira u bliskoj budućnosti, meteorolozi kažu da bi suša mogla postati najgora na kontinentu u više od 500 godina.
"Nismo u potpunosti analizirali ovogodišnji događaj jer je još uvijek u toku", rekao je Andrea Toreti iz Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije. "Nije bilo drugih događaja u proteklih 500 [godina] sličnih suši iz 2018. Ali ova godina je, mislim, gora", dodaje.
On je rekao da postoji "veoma visok rizik od sušnih uslova" koji se nastavljaju u naredna tri mjeseca, dodajući da bi bez efikasnog ublažavanja intenzitet i učestalost suša "dramatično porasli u Evropi, kako na sjeveru tako i na jugu".
Njemački Federalni institut za hidrologiju (BfG) saopćio je da će nivo rijeke Rajne, čije se vode koriste za transport tereta, navodnjavanje, proizvodnju električne energije i vode za piće, nastaviti opadati barem do početka sljedeće sedmice.
U petak je voda na kritičnoj oznaci Kaub 50 km nizvodno od Mainza – koja mjeri plovnost, a ne dubinu vode – pala ispod 40 cm, nivoa na kojem mnoge brodarske kompanije smatraju da više nije ekonomično da barže rade. Mogao bi pasti na 30 cm u narednih nekoliko dana, saopštio je BfG.
Mnoge barže, koje prevoze ugalj za elektrane i vitalne sirovine za industrijske divove kao što su čeličana Thyssen i hemijski gigant BASF, već rade sa oko 25% kapaciteta kako bi smanjile svoj gaz, povećavajući troškove transporta do pet puta.
Vitalni dio privrede sjeverozapadne Evrope vijekovima se oslanjao na dugi tok Rajne. Ona teče 1.233 km, od izvora u Švicarskoj kroz industrijsko srce Njemačke prije nego što stigne do Sjevernog mora u megaluci Roterdam u Holandiji.
Potpuni prekid saobraćaja barži na Rajni teško bi pogodio njemačku – i evropsku – ekonomiju: stručnjaci su izračunali da je šestomjesečna suspenzija u 2018. koštala oko 5 milijardi eura, a predviđa se da će nizak vodostaj koštati Njemačku 0,2 poena ekonomskog rast ove godine.
Dok je EU poručila da je povećanje vodenog tereta za 25% jedan od prioriteta zelene tranzicije bloka, Njemačka sada radi na preusmjeravanju na željeznički i drumski promet – iako je potrebno između 40 i 100 kamiona da bi se zamijenio standardni teret barže.
Francuske rijeke možda nisu tako ključne teretne arterije, ali služe za hlađenje nuklearnih elektrana koje proizvode 70% električne energije u zemlji. Kako su cijene dostigle vrhunske vrijednosti svih vremena, energetski gigant EDF bio je prisiljen smanjiti proizvodnju zbog suše.
Stroga pravila reguliraju koliko daleko nuklearne elektrane mogu podići temperaturu rijeke kada ispuštaju rashladnu vodu – a ako rekordno niski vodostaji i visoke temperature zraka znače da je rijeka već pregrijana, one nemaju izbora osim da smanje proizvodnju. S obzirom da se nadolazeća energetska kriza u Evropi sve više povećava, a rijeke Garonne, Rhône i Loire su već previše tople da bi omogućile ispuštanje rashladne vode, francuski nuklearni regulator je prošle sedmice dozvolio pet elektrana da privremeno prekrše pravila.
U Italiji, tok presušene rijeke Po, najduže italijanske rijeke, pao je na jednu desetinu svoje uobičajene brzine, a vodostaji su 2 metra ispod normalnog. Bez kontinuiranih padavina u regionu od novembra, proizvodnja kukuruza i rižota je teško pogođena.
Dolina Po čini između 30% i 40% poljoprivredne proizvodnje u Italiji, ali uzgajivači riže su posebno upozorili da bi do 60% uroda moglo biti izgubljeno jer se rizla suše i budu pokvarena morskom vodom koju usisava niski nivo rijeke.
U zaštićenim močvarama delte rijeke, u blizini Venecije, njena visoka temperatura i spor tok smanjili su sadržaj kisika u vodi do te mjere da je oko 30% školjki koje rastu u laguni već ubijeno.
Nizak nivo rijeka i visoke temperature vode mogu se pokazati kobnim za mnoge vrste. U Bavarskoj je Dunav dostigao 25C prošle nedelje, a mogao bi da dostigne 26,5C do sredine mjeseca, što znači da bi njegov sadržaj kiseonika pao ispod šest, a to je fatalno za pastrmku.
Teretni promet na 2.850 km Dunava takođe je u velikoj mjeri poremećen, što je navelo vlasti u Srbiji, Rumuniji i Bugarskoj da počnu kopati dublje kanale, dok barže koje prevoze uglavnom gorivo za generatore čekaju.
Čak je i Norveška, koja se oslanja na hidroenergiju za oko 90% svoje proizvodnje električne energije, upozorila da bi je neobično niski nivoi njenih rezervoara mogli na kraju prisiliti da ograniči izvoz električne energije.
