EU: Hrvatska sistematski slabi vladavinu zakona

politicki.ba

Zvanični Zagreb našao se među 5 država Evrope u kojima se ruše demokratski standardi.


Vlade pet država članica Evropske unije “dosljedno i namjerno” narušavaju vladavinu prava, upozorila je organizacija Civil Liberties Union for Europe (Liberties) u najnovijem izvještaju za 2026. godinu, zasnovanom na podacima više od 40 nevladinih organizacija iz 22 zemlje.

U izvještaju se Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Italija i Slovačka označavaju kao “demontažeri”, odnosno države koje aktivno provode politike koje slabe pravosudni sistem, borbu protiv korupcije, slobodu medija i mehanizme kontrole vlasti.

Posebno se izdvaja Slovačka, gdje je, prema nalazima, došlo do pogoršanja u svim ključnim segmentima vladavine prava pod vlašću premijera Roberta Fica.

– Nalazi ukazuju ne samo na nazadovanje, već i na kontinuirane i namjerne napore da se potkopa vladavina prava – navodi se u izvještaju.

Slična ocjena data je i za Bugarsku, dok se za Mađarsku ističe da ostaje “u posebnoj kategoriji”, uz nastavak donošenja restriktivnih zakona bez naznaka promjene kursa.

Pored ovih država, izvještaj upozorava i na pogoršanje stanja u pojedinim tradicionalno stabilnim demokratijama. Belgija, Danska, Francuska, Njemačka i Švedska označene su kao zemlje u kojima dolazi do postepenog slabljenja standarda, iako to nije rezultat sistemske političke strategije.

Veći broj država, uključujući Češku, Estoniju, Grčku, Irsku, Litvaniju, Nizozemsku, Rumuniju i Španiju, svrstane su u kategoriju stagnacije, gdje nema značajnog napretka, ali ni daljnjeg pogoršanja.

Izvještaj ukazuje i na ograničen napredak Poljske, gdje vlast pokušava obnoviti nezavisnost pravosuđa nakon ranijih reformi, ali se suočava s institucionalnim preprekama.

Jedina država koja je ocijenjena kao primjer napretka je Latvija, čija vlada aktivno radi na unapređenju standarda vladavine prava.

Autori izvještaja posebno kritikuju Evropsku uniju, navodeći da postojeći mehanizmi za zaštitu vladavine prava nisu dali očekivane rezultate. Većina preporuka Evropske komisije, kako se navodi, ponavlja se iz godine u godinu bez konkretnih pomaka.

– Ponavljanje preporuka bez stvarnih mjera neće preokrenuti ovaj trend – upozorava izvršna direktorica Libertiesa Ilina Neshikj.

Izvještaj dodatno ukazuje na širenje prakse donošenja zakona po hitnim procedurama, smanjenje zaštite osnovnih prava i pritiske na organizacije civilnog društva.

– Normalizirana je upotreba izvanrednih zakonodavnih procedura, dok su organizacije koje nadziru vlast izložene koordiniranim pritiscima – navodi se.

Najveće pogoršanje zabilježeno je u oblasti demokratskih kontrolnih mehanizama, uključujući rad nevladinih organizacija i građanskog društva, koje se suočavaju s ograničenjima i sankcijama.

Izvještaj bilježi i porast restriktivnih mjera prema protestima, uključujući zabrane i kriminalizaciju određenih oblika okupljanja, kao i pojačane pritiske na novinare u više država članica, posebno u Slovačkoj.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.