EBRD upozorava: Sukob na Bliskom istoku prijeti rastom inflacije i usporavanjem globalne ekonomije

Redakcija Mostar

Rast cijena energije i poremećaji u trgovini mogli bi dodatno opteretiti budžete i finansijska tržišta.


Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) upozorila je da bi sukob na Bliskom istoku mogao imati značajne negativne posljedice po ekonomske tokove u brojnim regijama, kroz rast cijena energije i đubriva, poremećaje u trgovini i turizmu, te zaoštravanje finansijskih uslova.

U najnovijem Regionalnom ekonomskom pregledu navodi se da se efekti geopolitičkih tenzija već prenose kroz tržišta roba, lance snabdijevanja i finansijske tokove, stvarajući dodatni pritisak na globalnu ekonomiju.

“Konflikt pokazuje koliko brzo geopolitički šokovi mogu da se preliju na energetska tržišta, lance snabdijevanja i finansijske uslove”

Glavna ekonomistica EBRD-a Beata Javorcik ističe da se ovi pritisci javljaju u trenutku kada su ključni sektori već suočeni s ozbiljnim izazovima, posebno u Evropi.

“Rast cijena energije dolazi u već teškom trenutku za evropski proizvodni sektor, dok će širi efekti sukoba dodatno opteretiti državne budžete koji su već iscrpljeni visokim izdacima za odbranu i rastućim troškovima servisiranja duga”

Prema analizi, cijene energije su već naglo porasle usljed poremećaja u proizvodnji i transportu u području Perzijskog zaljeva, a postoji rizik dodatnog rasta ukoliko se kriza nastavi.

“Efekti sukoba vjerovatno će trajati i nakon njegovog završetka”

Procjene EBRD-a ukazuju da bi produženi period visokih cijena nafte, iznad 100 dolara po barelu, uz nastavak poremećaja u lancima snabdijevanja, mogao smanjiti globalni ekonomski rast za najmanje 0,4 procentna poena, dok bi inflacija mogla porasti za više od 1,5 procentnih poena.

Istovremeno, tržište gasa ostaje pod pritiskom, a evropske zalihe su ispod nivoa zabilježenih prethodnih godina, što dodatno povećava neizvjesnost.

Poremećaji se šire i na poljoprivredni i industrijski sektor, posebno zbog značaja Hormuškog moreuza za globalnu trgovinu sirovinama za proizvodnju đubriva, što povećava rizik rasta cijena hrane.

Analiza ukazuje i na moguće posljedice po turizam i doznake, posebno u zemljama koje su ekonomski vezane za države Zaljeva.

“Turističke destinacije poput Jordana mogle bi zabilježiti pad broja posjetilaca, dok bi doznake iz zemalja Zaljeva mogle biti pod pritiskom”

Finansijski uslovi su već zaoštreni, uz rast prinosa na obveznice u više regija, a dodatno pogoršanje globalnih finansijskih tokova moglo bi izazvati veći odliv kapitala iz osjetljivih ekonomija.

EBRD navodi da će zemlje koje zavise od uvoza energije, hrane i đubriva, te imaju ograničen fiskalni prostor, biti najizloženije negativnim efektima krize.

“Obim utjecaja zavisit će od sposobnosti ekonomija da ublaže šokove u trgovinskim odnosima i od njihovih fiskalnih kapaciteta”

U dugoročnom kontekstu, banka upozorava da bi sukob mogao dodatno naglasiti značaj energetske sigurnosti i ubrzati fragmentaciju globalne trgovine, posebno u sektorima energije i ključnih sirovina.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.