Dronovi iznad Evrope: Strah od hibridnih napada i ruske provokacije

Redakcija Mostar

Norveški vojni stručnjak upozorava da Moskva testira NATO, dok evropske zemlje ubrzano jačaju odbranu od bespilotnih letjelica.

Čini se da gotovo ne prođe dan a da se u nekoj evropskoj zemlji sjeverno od Ukrajine ne pojavi nepoznati dron. Danska vojska je prijavila više incidenata tokom noći i vikenda, uključujući letove iznad vojnih baza, dok su ranije ove sedmice bespilotne letjelice privremeno zaustavile zračni saobraćaj u Kopenhagenu i Oslu.

Danska premijerka Mette Frederiksen se obratila građanima u vanrednom televizijskom obraćanju, govoreći o „hibridnim napadima“ i naglašavajući da će ih vjerovatno biti još. Najavila je historijsko jačanje vojske i zatvaranje postojećih odbrambenih praznina, a ton njenog govora bio je u skladu sa premijerkom u ratnom stanju.

Prema riječima Kjella Ingea Bjerge, direktora Norveške odbrambene akademije, Frederiksen je pronašla pravi ton jer se radi o ozbiljnom kršenju zračnog prostora. Još uvijek nije jasno ko stoji iza letova, ali dansko rukovodstvo ističe da je riječ o „sposobnom akteru“, dok sama premijerka naglašava da iza svega stoji Rusija. Bjerga smatra da se provokacijama ispituju ranjivosti nordijskih zemalja, podsjećajući da je Norveška već godinama meta kibernetičkih napada i ometanja GPS signala „iza kojih nesumnjivo stoji Moskva“.

„Da Rusija stoji iza dronova, to bi značilo da testira NATO“, kaže Bjerga. Posebno nakon ponovnog izbora Donalda Trumpa u Vašingtonu, trenutak za takve provokacije smatra „zlatnim“. No, upozorava da Moskva ne bi smjela otići predaleko: „Rusija bi bila izuzetno glupa da eskalira stvari s NATO-om, jer bi izgubila.“

Evropa, ipak, priznaje vlastite slabosti kada je riječ o odbrani od dronova. Iako već postoje sistemi za ometanje GPS-a, protunapade dronovima ili elektromagnetne impulse, zemlje članice tek trebaju uložiti značajna sredstva u njihovu nabavku. Evropska unija planira izgraditi „zid od dronova“ duž istočnog krila, a o toj strategiji će se raspravljati naredne sedmice na samitu u Kopenhagenu.

U međuvremenu, Ukrajina je ponudila svoju pomoć Danskoj i drugim članicama EU, dok Litvanija razvija nova tehnička rješenja u saradnji s ukrajinskom industrijom. Rumunija je već odobrila obaranje neprijateljskih dronova u svom zračnom prostoru, nakon što je jedan ruski dron lebdio iznad teritorije gotovo sat vremena 13. septembra.

Bjerga očekuje da će Moskva nastaviti testirati granice i upozorava da bi arktička teritorija Svalbard mogla postati novo žarište. Kritična infrastruktura poput aerodroma, luka i zaliha hrane ostaje izložena, pa se u evropskim prijestonicama pripremaju na mogućnost daljih napada.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.