"Dodik na kraju neće ostati predsjednik SNSD-a"

Potpredsjednik SDA i poslanik u Narodnoj skupštini Rs Ramiz Salkić ocijenio je da posljednja ostavka premijera Rs Save Minića pokazuje da vlast u tom entitetu svjesno krši ustavne i zakonske procedure kako bi stvorila privid funkcionisanja sistema. U emisiji Dan uživo na N1 govorio je o spornom imenovanju Vlade Rs, načinu sazivanja sjednica Narodne skupštine, ulozi međunarodne zajednice, odluci suda o Miloradu Dodiku, ali i o institucionalnom veličanju ratnih zločinaca i četničkog pokreta u ovom entitetu.

“Izbor vlade bio je samo prelazno rješenje”

Salkić smatra da je izbor vlade Save Minića od početka bio politički potez kojim je vlast pokušala pokazati da ima kontrolu nad procesima, iako je način imenovanja bio pravno upitan.

“Onima koji prate političke procese u ovom entitetu jasno je da je izbor vlade, druge vlade Save Minića, bio zapravo samo prelazno rješenje kako bi sistem pokazao da funkcioniše i da vlast funkcioniše i da oni kontrolišu procese”, rekao je Salkić.

Naglasio je da je od početka bilo jasno da vršilac dužnosti predsjednika entiteta nema ovlaštenje da predloži mandatara.

“Bilo je jasno da v.d. predsjednica entiteta nije ovlaštena da predloži mandatara. S druge strane potpuno je upitno i samo postojanje v.d. predsjednika entiteta, jer po ustavu i zakonu postoje izabrana dva potpredsjednika koji mogu mijenjati predsjednika u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti da obavlja funkciju.”

Dodao je da je vlast, kako kaže, svjesno kršila ustav i zakon.

“Potpuno je jasno da je vlast u dva navrata pokazala da zloupotrebljava ustav i zakon, odnosno da ih svjesno i namjerno krši kako bi globalnoj javnosti pokazala da kontroliše procese, a zapravo krši ustav i zakon.”

Sjednica zakazana u roku od nekoliko sati

Nakon iznenadne ostavke Save Minića održana i iznenadna sjednica NSRs

Salkić je kritikovao i način na koji je zakazana sjednica Narodne skupštine Rs, navodeći da je mnogim poslanicima bilo praktično nemoguće da dođu na vrijeme.

“Ja sam negdje oko 13 sati dobio telefonsku poruku da je sjednica zakazana za 17 sati. Ja sam u Bratuncu i da bih došao u Banju Luku treba mi četiri i po do pet sati vožnje, tako da nije bilo realno da prisustvujem sjednici.”

Smatra da je riječ o smišljenoj taktici skupštinske većine.

“Tu je jedna smišljena igra skupštinske većine da onemogući raspravu o ovim pitanjima i da, znajući da mnogi naši poslanici dolaze tek večeras ili ujutro na redovno zasjedanje, urade ovaj posao bez da neki poslanici mogu učestvovati u raspravi.”

Dodao je da se često uskraćuje mogućnost rasprave u Narodnoj skupštini.

“Vrlo često se uskraćuje mogućnost rasprave i demokratske procedure u Narodnoj skupštini, ali to je obilježje ove vlade.”

“Vlast je zapravo reterirala pred pravom”

Komentarišući obrazloženje Save Minića da je ostavku podnio nakon razgovora s ambasadorima koji su ukazali na spornost Vlade, Salkić smatra da je vlast zapravo reagovala zbog mogućeg ishoda pred Ustavnim sudom BiH.

“Ja mislim da je vlast u Rs reterirala pred pravom države. Ustavni sud Bosne i Hercegovine treba odlučiti o apelaciji kojom se ocjenjuje da li po ustavu postoji v.d. predsjednik entiteta i može li obavljati funkciju u obliku u kojem ju je obavljala gospođa Trišić.”

Dodaje da očekuje da će Ustavni sud dati konačan odgovor o ovom pitanju.

“Vjerujemo da će Ustavni sud uvažiti apelaciju i da će konačno biti stavljena tačka na pitanje izbora v.d. predsjednika entiteta, odnosno da se u budućnosti to ne može raditi.”

O slučaju Dževada Mahmutovića

Govoreći o potezu Dževada Mahmutovića koji je bio suzdržan u Vijeću naroda Rs i time spriječio pokretanje vitalnog nacionalnog interesa, Salkić je rekao da je riječ o dva različita pravna procesa.

“Radi se o dva potpuno različita procesa. Jedan je ocjena da li je nešto u skladu sa Ustavom, a drugi je ocjena da li postoji povreda vitalnog nacionalnog interesa.”

Istakao je da je Mahmutović postupio po svojoj savjesti i struci.

“Jasno je da je Mahmutović postupio po svojoj savjesti i po struci za koju je sticao obrazovanje i znanje.”

Na pitanje da li je stranka pokrenula disciplinski postupak protiv njega, Salkić je odgovorio:

“Na organima stranke to pitanje nije bilo. Predsjednik ima određene statutarne mogućnosti oglašavanja i sigurno je uradio ono što je smatrao da treba.”

“Dodik na kraju neće ostati predsjednik SNSD-a”

Salkić smatra da će odluka Suda BiH na kraju biti provedena kada je riječ o statusu Milorada Dodika kao predsjednika SNSD-a.

“Mislim da će u konačnici Milorad Dodik otići sa mjesta predsjednika SNSD-a i da će odluka Suda Bosne i Hercegovine biti implementirana od strane Osnovnog suda u Banjoj Luci.”

Dodao je da u pravosuđu postoje pojedinci koji imaju političke simpatije.

“Jasno je da u pravosuđu postoje ljudi na određenim pozicijama koji su simpatizeri određenih političkih partija i koji ponekad odlučuju na način koji ne bi smio biti prisutan.”

O veličanju četničkog pokreta

Salkić je upozorio i na, kako kaže, institucionalno veličanje ratnih zločinaca i četničkog pokreta u Rs.

“Ne radi se o aktivnostima nekog udruženja ili pojedinaca koji rade nešto na svoju ruku. Ovdje se radi o institucionalnom veličanju ratnih zločinaca, institucionalnom negiranju genocida i zločina i institucionalnoj rehabilitaciji četničkog ravnogorskog pokreta Draže Mihailovića.”

Smatra da je riječ o veoma opasnom procesu.

“To su veoma opasni procesi koji mladim ljudima šalju poruku da se trebaju ugledati na ratne zločince, odnosno na ono što oni nazivaju srpskim herojima.”

Pozvao je pravosuđe da reaguje.

“Potrebno je zabraniti djelovanje četničkog ravnogorskog pokreta, evidentirati učesnike i sankcionisati organizatore za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.”

Reakcija OHR-a i međunarodne zajedniceNa kraju je komentarisao i očekivanja od visokog predstavnika.

“Treba biti realan i priznati da je prethodni visoki predstavnik donio zakon o zabrani negiranja genocida, a kasnije je Kristijan Šmit donio dopune koje su ga dodatno pojasnile.”

Ipak smatra da to nije dovoljno.

“Očito je da to nije dovoljno i da bi se međunarodna zajednica trebala dodatno uključiti, pojasniti određene stavove i potaknuti pravosuđe da primijeni krivični zakon i sankcioniše one koji šire vjersku i nacionalnu mržnju.”