Delegati traže hitnu sjednicu Doma naroda zbog akciza

Političke blokade sprječavaju smanjenje cijena goriva, dok građani trpe posljedice i dobijaju samo privremene mjere.

Sedam delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine uputilo je zahtjev predsjedavajućem ovog doma za hitno sazivanje sjednice na kojoj bi se razmatrao Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama BiH po hitnom postupku.

Zahtjev su potpisali Safet Softić, Džemal Smajić, Nenad Vuković, Zlatko Miletić, Šefik Džaferović, Želimir Nešković i Dženan Đonlagić, a cilj je omogućiti nastavak procedure koja bi mogla dovesti do smanjenja cijena goriva na državnom nivou. Riječ je o prijedlogu koji je već ranije usvojen u Predstavničkom domu, ali njegova realizacija zavisi od odluke Doma naroda.

Iako, prema dostupnim informacijama, u ovom domu postoji većina koja bi podržala izmjene zakona, održavanje sjednice do sada je spriječeno uskraćivanjem kvoruma od strane delegata SNSD-a i HDZ-a BiH. Na taj način, već dva puta je onemogućeno razmatranje zakonskih izmjena koje bi otvorile prostor za privremeno ukidanje ili smanjenje akciza na gorivo.

Posljedice takve blokade su višestruke. Osim političkog aspekta, riječ je i o značajnom finansijskom pitanju, s obzirom na to da prihodi od akciza predstavljaju važan izvor budžetskih sredstava, posebno u Rs, gdje se iz tih prihoda finansira stabilnost javnih finansija.

Istovremeno, zamjenici predsjedavajućeg Doma naroda Nikola Špirić i Dragan Čović zatražili su sazivanje sjednice Kolegija za 20. april, formalno pozivajući se na pitanje funkcionisanja doma. Međutim, u političkom kontekstu ovaj potez se tumači kao nastavak strategije odgađanja rasprave o izmjenama Zakona o akcizama.

Paralelno s blokadama na državnom nivou, vlasti u Rs pokušavaju provesti ograničene mjere kako bi ublažile pritisak na građane. Tako je donesena odluka o sniženju cijene goriva za 10 feninga po litru, koja se primjenjuje od 15. aprila i važi do 16. maja, a odnosi se na punoljetne građane sa ličnim dokumentima izdanim u Rs.

Ipak, ova mjera ima ograničen domet i ne predstavlja stvarno smanjenje poreskog opterećenja. Prema ranijim pojašnjenjima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, akcize se mogu mijenjati isključivo izmjenama državnog zakona, što znači da entiteti ne mogu jednostrano donositi odluke o njihovom smanjenju ili ukidanju.

U praksi to znači da se na svaku litru goriva i dalje obračunava puni iznos akcize i poreza na dodanu vrijednost, dok eventualna sniženja cijena mogu biti rezultat isključivo subvencija iz budžeta, a ne stvarnog smanjenja fiskalnih nameta.

Procjene pokazuju da bi, u slučaju usvajanja izmjena zakona na državnom nivou, cijene goriva mogle biti niže i do 50 feninga po litru za sve građane Bosne i Hercegovine. Umjesto toga, trenutno se primjenjuju parcijalne i vremenski ograničene mjere, koje ne rješavaju suštinski problem visokih cijena goriva.

U takvim okolnostima, ključna politička i ekonomska odluka ostaje na državnom nivou, gdje izostanak konsenzusa i nastavak blokada i dalje sprečavaju donošenje sistemskog rješenja.