Nakon turbulencija u odnosima između Kopenhagena i Vašingtona, posebno zbog Trumpove prijetnje o preuzimanju Grenlanda, ovakva saradnja dodatno je izazvala pažnju i zabrinutost.
Danska uvodi plutajuće dronove na Baltičkom moru s ciljem jačanja nadzora nad pomorskom infrastrukturom i zaštite od potencijalnih hibridnih prijetnji iz Rusije.
Te desetometarske bespilotne jedrilice, poznate kao „saildrones“, dolaze iz američke kompanije sa sjedištem u Kaliforniji, a njihova primjena u danskim vodama izazvala je određene kontroverze zbog rastućih veza sa Sjedinjenim Američkim Državama u osjetljivom području digitalne sigurnosti.
Nakon turbulencija u odnosima između Kopenhagena i Vašingtona, posebno zbog Trumpove prijetnje o preuzimanju Grenlanda, ovakva saradnja dodatno je izazvala pažnju i zabrinutost.
Ovi autonomni brodovi, koje pokreću kombinacija dizela, vjetra i solarne energije, koriste napredne senzore, radare i kamere za prikupljanje preciznih podataka o pomorskim aktivnostima, pružajući detaljniji nadzor od onog koji je moguć satelitima.
Saildrone kompanija je ranije radila s američkom mornaricom, koristeći svoja plovila za praćenje ilegalnih aktivnosti poput krijumčarenja droga i nezakonitog ribolova. Njihovo angažovanje u Danskoj predstavlja prvi put da se ova tehnologija koristi u vojne svrhe unutar evropskih voda.
Prema riječima izvršnog direktora Richarda Jenkinsa, cilj je osigurati „oči i uši“ na mjestima gdje do sada nije bilo mogućnosti za efikasan nadzor.
S obzirom na porast zabrinutosti zbog tzv. ruske „flote u sjeni“ – zastarjelih brodova koji služe za izbjegavanje sankcija pri transportu nafte prema Aziji – ove jedrilice će služiti i za identifikaciju sumnjivih plovila i praćenje neobičnih kretanja koja bi mogla ukazivati na podvodnu sabotažu podmorskih cjevovoda i komunikacionih kablova.
Danske oružane snage trenutno testiraju četiri ovakva drona u Baltičkom moru kako bi poboljšale svoje sposobnosti za prikupljanje obavještajnih podataka i pomorski nadzor.
Međutim, saradnja sa američkom kompanijom naišla je i na kritike unutar danske tehnološke zajednice. David Heinemeier Hansson, softverski inženjer i poduzetnik, upozorava da američke firme moraju poštovati američke zakone, što uključuje mogućnost zahtjeva za pristupom podacima u bilo kojem trenutku.
Iz Saildronea odgovaraju da su podaci koje prikupljaju u potpunosti šifrovani i da ne dijele povjerljive informacije s danskim vlastima.
Ove jedrilice mogu ostati na moru i do godinu dana, mada se u praksi koriste oko 100 dana po misiji. Za pokrivanje cijelog područja Baltičkog mora bilo bi potrebno između deset i dvadeset takvih dronova.
