Produžuje se i trajanje službe sa četiri na 11 mjeseci. Regruti će prvo provesti pet mjeseci u osnovnoj obuci, nakon čega će uslijediti šest mjeseci operativne službe, plus dodatne lekcije.
Danska nastoji povećati broj mladih ljudi u vojsci tako što će prvi put proširiti obaveznu prijavu i na žene. Muškarci i žene i dalje mogu volontirati, a preostala mjesta će biti popunjena "rodno neutralnim nacrtom lutrije".
Katrine i druge žene vojnici, koje su razgovarale za Associated Press pod uslovom da se koriste samo njihova imena zbog operativne sigurnosti, dobrovoljno su se prijavile za vojnu službu ranije ove godine. Do sada je to bio jedini način da žene budu dio oružanih snaga.
"U situaciji u kojoj se svijet sada nalazi, to je potrebno. Mislim da je pošteno i ispravno da žene učestvuju ravnopravno sa muškarcima", navela je Katrine.
Prema novim pravilima koje je danski parlament usvojio ranije u junu, Dankinje koje nakon utorka navrše 18 godina bit će uključene u tzv. sistem lutrije, ravnopravno sa sunarodnicima. Promjena dolazi u pozadini ruske agresije i rastućih vojnih investicija u zemljama NATO-a.
Čak i iz relativne sigurnosti Danske, ruska invazija na Ukrajinu u punom obimu baca svoju sjenu. Lekcije sa ukrajinskih bojišta su se čak uvukle i u njihovu obuku.
Reforme rodnog pariteta u Danskoj prvobitno su zacrtane 2024. kao dio velikog sporazuma o odbrani. Prvobitno se očekivalo da će program biti implementiran do početka 2027. godine, ali je pomjeren na ljeto 2025. godine.
Prema danskom zakonu, svi fizički sposobni muškarci stariji od 18 godina pozivaju se na vojnu službu. Međutim, pošto obično ima dovoljno volontera, postoji sistem lutrije pa ne služe svi mladići. Žene su, naprotiv, ranije mogle samo volontirati.
Produžuje se i trajanje službe sa četiri na 11 mjeseci. Regruti će prvo provesti pet mjeseci u osnovnoj obuci, nakon čega će uslijediti šest mjeseci operativne službe, plus dodatne lekcije.
Ovaj potez dio je šire vojne izgradnje nordijske nacije. Danska vlada je u februaru objavila planove za jačanje vojske osnivanjem fonda od sedam milijardi dolara za koji je rekla da će ove godine povećati potrošnju na odbranu na više od tri posto bruto domaćeg proizvoda. Dijelove programa regruta finansira tzv. fond za ubrzanje.
"Vidimo zaoštrenu sigurnosnu situaciju u Evropi. Imamo stalni sukob u Ukrajini. Fokusirani smo na baltičke zemlje gdje Danska daje mnogo vojnika. Dakle, mislim da je to opći napor da se ojača danska odbrana", rekao je istraživač Rikke Haugegaard sa Kraljevskog danskog koledža odbrane.
Ipak, Haugegaard napominje da postoje mnogi izazovi, od loše opremljene opreme i nedostatka dodatnih baraka, do potencijalnih slučajeva seksualnog uznemiravanja.
Susjedna Švedska je 2017. godine pokrenula vojni poziv i za muškarce i za žene nakon što je njena vlada govorila o pogoršanju sigurnosnog okruženja u Evropi. Norveška je 2013. godine uvela svoj zakon koji primjenjuje vojnu obavezu na oba spola.
