Stručnjaci smatraju da su Trumpove šanse male zbog političkog konteksta njegovih inicijativa.
Bivši američki predsjednik Donald Trump je među nominiranima za Nobelovu nagradu za mir, dok se među kandidatima nalaze i studenti iz Srbije, kurdski lideri i Papa Franjo.
Stručnjaci smatraju da su Trumpove šanse male zbog političkog konteksta njegovih inicijativa.
Nobelova nagrada za mir za 2025. godinu bit će objavljena 10. oktobra u 11 sati.
Rok za nominacije bio je 31. januar 2025. godine, a sve nominacije koje nisu podnesene do tog datuma razmatraju se za narednu godinu. Iako je lista nominiranih povjerljiva i službeno se objavljuje tek nakon 50 godina, mediji su uspjeli prikupiti podatke o nekoliko poznatih kandidata.
Donald Trump, bivši američki predsjednik, nominiran je od strane ministra vanjskih poslova Malte, Iana Borga. Njegova nominacija temelji se na diplomatskim aktivnostima, uključujući posredovanje u mirovnim sporazumima između Armenije i Azerbejdžana, te napore u okončanju sukoba u Gazi, ali i Africi. Analize stručnjaka sugeriraju da su mu šanse za dobitak nagrade male, jer Nobelov komitet preferira dugoročne, multilateralne i kooperativne pristupe miru, dok Trumpove inicijative često imaju unilateralni karakter i političku pozadinu.
Među drugim poznatim kandidatima za Nobelovu nagradu za mir 2025. nalaze se:
- Srbijanski studenti – nominirani zbog protesta i borbe za slobodu govora i demokratske vrijednosti.
- Kurdški lideri Ilham Ehmed i Sherwan Sherwani – zbog doprinosa miru, demokraciji i slobodi izražavanja u kurdskim regijama Sirije i Iraka.
- Alexei Gorinov, ruski političar, nominiran zbog hrabrosti i predanosti miru dok je bio u pritvoru.
- Papa Franjo – nominiran zbog neumornog promicanja globalnog mira i bratstva među ljudima i državama, ali Nobelova nagrada se ne dodjeljuje posthumno, pa njegova nominacija ne može biti realizovana.
Do sada su četiri američka predsjednika dobila Nobelovu nagradu za mir: Theodore Roosevelt (1906), za posredovanje u okončanju rusko-japanskog rata; Woodrow Wilson (1919), za ulogu u osnivanju Lige naroda; Jimmy Carter (2002), za dugogodišnji rad na proociji ljudskih prava i mirnog rješavanja sukoba; te Barack Obama (2009), za napore u jačanju međunarodne diplomacije i suradnje među narodima.
Objava dobitnika 2025. godine izaziva veliko zanimanje, posebno zbog Trumpove nominacije, koja je privukla pažnju medija i javnosti širom svijeta, ali stručnjaci upozoravaju da sama nominacija ne znači da će bivši predsjednik nagradu i osvojiti.
