Da li je sloboda kretanja unutar Schengena pred kolapsom

Granične kontrole postaju sve češća pojava u Evropskoj uniji. Poljska je postala dvanaesta evropska zemlja koja se odlučila na ovaj korak. A cilj Schengenskog prostora zapravo je suprotan – ukidanje granica i slobodno kretanje. Ostaje pitanje: Može li EU još spasiti slobodu putovanja?

Poljska je sada dvanaesta od 29 zemalja članica Schengenskog prostora koja je uvela kontrole na granicama. Ovo je direktna reakcija na pojačane kontrole koje Njemačka već danima provodi na svojoj granici s Poljskom, prenosi Deutsche Welle.

Nije iznenađujuće, smatra Pascal Arimont, zastupnik Evropske narodne stranke (EPP). Prema njegovim riječima, sve više vlada prevladava ideja da granične kontrole nisu nužno loše i da se pokazalo kako funkcionišu.

"Ali upravo zato s njima treba postupati izuzetno oprezno - uvijek ih treba sagledavati u evropskom kontekstu", poručuje Arimont, belgijski zastupnik u Evropskom parlamentu. On poziva Evropsku komisiju da izvrši pravnu analizu kako bi se provjerilo da li su uvedene mjere u skladu s članom 25. Schengenskog zakona.

Zakonski okvir za privremene kontrole

Činjenica je da član 25. Schengenskog zakonika državama dozvoljava ponovno, privremeno uvođenje graničnih kontrola – na period od deset dana, bez prethodne najave, ako postoji neposredna prijetnja, poput sumnje na teroristički napad.

Nakon toga, moguće su dodatne kontrole u trajanju do šest mjeseci, a u izuzetnim situacijama i do dvije godine – ako je ugrožen javni red ili unutrašnja sigurnost. Kao primjer se često navodi veliki priliv migranata.

Evropska komisija redovno naglašava da kontrole moraju biti vremenski ograničene i sprovedene samo kao krajnja mjera.

Također, prema riječima portparola Komisije Markusa Lammerta, i susjedne zemlje i sama Komisija moraju biti informisane o svakoj odluci. Dodaje da su u stalnoj komunikaciji sa svim pogođenim stranama.

Međutim, sve se češće događa da Komisija "zažmiri" na dugotrajne kontrole. Tako su kontrole u Bavarskoj na njemačkoj granici s Austrijom na snazi još od jeseni 2015. godine, dok je Danska formalno obnovila kontrole na granici s Njemačkom još prije osam godina.

Komisija nema ovlaštenje da zabrani već najavljene kontrole. Može samo iznijeti mišljenje o njihovoj opravdanosti i proporcionalnosti.

Budućnost Schengenskog prostora pod znakom pitanja

Još uvijek nije jasno koliko su sve ove kontrole širom Evrope zaista opravdane. Osim Njemačke i Poljske, granične kontrole trenutno sprovode i Francuska, Nizozemska, Austrija, Italija, Slovenija, Danska, Švedska, Norveška, Španija i Slovačka. Belgija – kao trinaesta zemlja – planira uvesti kontrole tokom ljeta.

U svakom slučaju, radi se o zabrinjavajućem trendu, upozorava evropski komesar za unutrašnje poslove Magnus Brunner, koji podsjeća na vrijednosti koje je Schengen donio:

"Ovo se mora zaustaviti. Moramo ispuniti svoju dužnost kao Evropska komisija."

On apeluje na što brže sprovođenje Pakta o azilu i migracijama. "I pozivamo države članice da to ubrzaju", dodaje.

Mnogi u Briselu još se nadaju da bi Schengenski režim odnosno sloboda kretanja unutar Evrope, mogao biti spašen ako Pakt o azilu i migracijama bude u potpunosti implementiran do ljeta 2026. godine. Ključ za to, prije svega, leži u efikasnijoj zaštiti vanjskih granica EU.