CSS upozorava na kolaps državnih policijskih agencija

Nedostatak kadra, sporne zakonske izmjene i politička neaktivnost označeni kao ključni sigurnosni rizici za Bosnu i Hercegovinu.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima BiH ponovo će se naći pred zastupnicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, ali već sada postoje ozbiljne sumnje da će i izmijenjena verzija dobiti potrebnu podršku. Riječ je o tekstu koji je djelimično korigovan nakon reakcija sindikata, ali koji i dalje nailazi na ozbiljne pravne i političke prepreke.

Prema dostupnim informacijama, zakonodavno-pravni sektor Zajedničke službe Sekretarijata BiH ukazao je na dva ključna problema – izostanak mišljenja Direkcije za evropske integracije o usklađenosti s evropskim standardima, kao i neusklađenost s Jedinstvenim pravilima za izradu propisa. I u slučaju da te primjedbe budu zanemarene, zakon bi morao proći redovnu parlamentarnu proceduru, uključujući javne konsultacije, drugo čitanje i potvrđivanje u Domu naroda, što značajno smanjuje šanse da bude usvojen u aktuelnom mandatu.

Iz Centra za sigurnosne studije upozoravaju da bi nastavak ovakvog stanja mogao imati ozbiljne posljedice po funkcionisanje državnih policijskih struktura. Prema njihovim procjenama, policijske agencije na nivou BiH trenutno su popunjene sa oko 50 posto planiranog kadra, dok se tokom 2026. godine očekuje dodatni odlazak velikog broja službenika u penziju.

Procjene pokazuju da bi Graničnu policiju BiH moglo napustiti oko 300 službenika, Direkciju za koordinaciju policijskih tijela oko 150, dok bi Državna agencija za istrage i zaštitu mogla ostati bez dodatnih 95 policijskih službenika. U isto vrijeme, planovi obuke predviđaju početak školovanja 125 kadeta tokom 2026. godine i 200 tokom 2027. godine, što znači da bi novi kadar na teren mogao stići tek nakon višemjesečne obuke.

U Centru podsjećaju da je zastupnik Kemal Ademović ranije pokretao inicijative za povećanje kapaciteta Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova u Mostaru, ali da te ideje nisu dobile političku podršku u trenutku kada su mogle imati konkretniji efekat na stanje u policijskim agencijama.

Dodatne polemike izazvale su i odredbe koje rukovodiocima policijskih agencija daju šira diskreciona ovlaštenja prilikom odlučivanja o produženju radnog odnosa službenika nakon ispunjavanja uslova za penziju. Sindikalni predstavnici već su javno izrazili bojazan da bi takva rješenja mogla otvoriti prostor za favorizovanje lojalnih kadrova, dok bi službenici koji godinama čekaju unapređenje mogli ostati zanemareni.

U korigovanoj verziji prijedloga izmjena predviđena je i promjena strukture kadra kojem bi se nudilo produženje radnog odnosa. Novi model predviđa da bi takva mogućnost obuhvatila dominantno službenike na nižim i srednjim rukovodnim nivoima, dok bi manji dio bio rezervisan za najviše činove. Međutim, sigurnosni stručnjaci upozoravaju da bi finansijski odnos između plata i budućih penzija mogao ostati nedovoljno motivirajući za veći broj službenika.

U Centru za sigurnosne studije upozoravaju da bi nastavak ovakvih trendova mogao dovesti do ozbiljnog slabljenja policijskog sistema na državnom nivou, uz moguće posljedice po sposobnost Bosne i Hercegovine da ispuni međunarodne obaveze, posebno u oblasti zaštite granica i saradnje sa evropskim sigurnosnim strukturama, uključujući Frontex.