Crna Gora pred vratima EU: Mala zemlja s velikim problemima

Sa zatvorenih 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, Crna Gora je predvodnik u procesu evropskih integracija i trenutno najbolji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, uvjeravaju briselski zvaničnici. Kako piše Deutsche Welle, 2026. godina mogla bi biti presudna – ali je zemlja istovremeno opterećena brojnim unutrašnjim problemima.

Prošla godina u Crnoj Gori započela je masovnim ubistvom na Cetinju, a obilježile su je višemjesečne blokade građana, protesti zbog gradnje kolektora u Botunu, (ne)uspješna turistička sezona, rast cijena, uvođenje pa potom ukidanje viza za državljane Turske, kao i svakodnevni sukobi na relaciji predsjednik države – Vlada.

Najteži dio pregovora tek slijedi

Na Međuvladinoj konferenciji sredinom decembra Crna Gora je zatvorila još pet pregovaračkih poglavlja, i to uprkos prijetnjama da bi Francuska mogla blokirati proces.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da Brisel podržava ambiciju Podgorice da završi pregovore do kraja 2026. godine, ali je upozorila da je „najteži dio tek pred njom“.

Premijer Milojko Spajić smatra da je realno da Crna Gora sva poglavlja zatvori do kraja naredne godine i da kao punopravna članica u Briselu čeka susjednu Srbiju.

To je izazvalo reakciju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je predložio da cijeli zapadni Balkan zajedno uđe u EU, što su pojedini evropski krugovi protumačili kao pokušaj „šlepanja“ uz najuspješnijeg kandidata.

Botun kao prijetnja stabilnosti vlasti

Kraj godine obilježila je eskalacija sukoba zbog početka gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, najvećeg EU projekta u Crnoj Gori, vrijednog 35 miliona eura, koji finansira njemačka banka KfW.

Protesti mještana, koje predvodi lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, doveli su do privođenja 54 osobe, a Knežević je zaprijetio izlaskom njegove stranke iz vlasti. Dobio je i podršku predsjednika Srbije, koji ga je nazvao „liderom Srba u Crnoj Gori“.

Bez početka gradnje do kraja 2025. godine, Podgorica bi bila u riziku da izgubi čak 200 miliona eura evropskih sredstava.

Arapske investicije i sumnje nevladinog sektora

Posjeta premijera Spajića Dubaiju otvorila je vrata snažnijoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Milijarder Mohamed Alabar već je ušao na crnogorsko primorje zakupom plaža u Ulcinju, i to prije ratifikacije međudržavnog sporazuma, koji su pojedini akteri osporili pred Ustavnim sudom.

Nevladin sektor upozorava da Crna Gora „nije na prodaju“ i da se državni resursi moraju čuvati za buduće generacije.

Turizam, inflacija i ekonomska nesigurnost

Vlast turističku sezonu 2025. ocjenjuje kao „najuspješniju do sada“, dok opozicija tvrdi da je bila najlošija u posljednjih 20 godina. Podaci Monstata pokazuju da je zemlju u prvih devet mjeseci posjetilo 2,4 miliona turista, pet odsto više nego lani, ali je broj noćenja istovremeno manji za 1,8 odsto.

Godišnja stopa inflacije iznosi 4,5 odsto, a najviše su rasle cijene hrane i smještaja. Analitičari upozoravaju da inflacija nije samo posljedica globalnih kretanja, već i unutrašnjih ekonomskih odluka.

Crna Gora ostaje snažno uvozno zavisna, s ekonomijom koja se u najvećoj mjeri oslanja na usluge, što je dodatno došlo do izražaja nakon kratkotrajnog uvođenja viza za državljane Turske i usvajanja restriktivnijeg Zakona o strancima, koji će ionako uskoro morati biti u potpunosti usklađen s viznim režimom EU.