Kada je riječ o primanju novih članica u Evropsku uniju, Evropska komisija ima jedan glavni prioritet: osigurati da nijedan kandidat ne postane sljedeća Mađarska.
Da bi se to postiglo, plan je da se Crna Gora, koja je blizu završetka pregovora o članstvu, koristi kao „kunić“.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović rekao je za Politico.eu da o tome razgovara sa EU i zemljama članicama, uključujući tokom nedavne posjete Irskoj, koja će u drugoj polovini ove godine predsjedavati Vijećem EU.
Evropska komisija želi u ugovor o pristupanju Crne Gore ugraditi „dugoročne zaštitne mjere“ kako bi blok mogao reagovati ako mala balkanska država nazaduje u demokratiji ili vladavini prava, rekao je jedan zvaničnik Komisije za Politico.eu. Zvaničniku je dopušteno da govori anonimno zbog osjetljivosti pregovora, kao i drugima citiranim u tekstu.
„Niko zaista ne zna“
„Ovo će biti ugovor o pristupanju koji definiše buduće ugovore o pristupanju,“ rekao je zvaničnik EU. Crna Gora nije jedina zemlja koja želi pristupiti EU; Ukrajina pokušava da članstvo u EU 2027. uključi u mirovni sporazum s Kremljom, a Island će održati referendum o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u EU.
Ali Milatović je rekao da „niko zaista ne zna“ kako će konačno izgledati tekst. Podgorica čeka da Komisija pruži više informacija, dodao je.
Debata u sjedištu Komisije u Berlaymontu tiče se toga koje su „lekcije naučene iz proširenja 2004. godine“, rekao je zvaničnik Komisije, misleći na period kada su Mađarska, Slovačka i osam drugih zemalja pristupile bloku.
„Da li naša Unija ima sposobnost da reaguje na nazadovanje? Ne baš.“
Mađarska se pokazala kao upozorenje za EU. Budimpešta pod Viktorom Orbanom bila je trn u oku bloka i prošlog mjeseca blokirala je 20. rundu sankcija EU protiv Rusije i paket od 90 milijardi eura pomoći Kijevu.
Prioritet Komisije sada je osigurati da Crna Gora i druge nove članice ne postanu Mađarska 2.0. Ugovor o pristupanju Crne Gore — efektivno pravila po kojima zemlje pristupaju EU — bit će pripremljen od strane radne grupe koju organizuje predsjedavanje Kipra u Vijeću EU, uz doprinos svih zemalja članica.
Portparol kiparskog predsjedavanja odbio je reći kada će radna grupa biti formirana. Ali zvaničnik Komisije rekao je za Politico.eu da će to biti u roku od „nekoliko sedmica“, a dvojica evropskih diplomata potvrdila su da se očekuje ovaj mjesec.
Komesarica za proširenje Marta Kos rekla je za Politico.eu da je Komisija „trenutno u završnoj fazi pripreme nacrta ugovora“, bez navođenja vremenskog okvira.
Jedini koji se protivi je Francuska, rekao je jedan diplomat. Pariz odbija dati zeleno svjetlo za pripremu ugovora o pristupanju i zauzima ultra-oprezan pristup proširenju EU pred predsjedničke izbore 2027., rekao je drugi visoki diplomat EU za Politico.eu.
„Svi pokušavaju uvjeriti Francusku da se složi s tim,“ rekao je treći diplomat.
Pitanje veta
Još uvijek nema jasnosti o tome kakve će zaštitne mjere EU imati.
„Postoje neke ideje, ali niko nije iznio stvarni prijedlog,“ rekao je evropski diplomat uključen u diskusije za Politico.eu.
Neki od ranih prijedloga uključuju suspenziju prava veta ako Crna Gora i druge nove članice krše temeljne vrijednosti EU, posebno vladavinu prava, rekao je diplomat. Druga tema o kojoj se raspravlja iza kulisa je koliko dugo bi zaštitne mjere trebale biti na snazi.
Postojale su zaštitne klauzule za zemlje koje su se pridružile 2004. godine, na teme poput neprovedbe pravila unutrašnjeg tržišta, ali mogle su se aktivirati samo tri godine nakon pristupanja i nisu bile posebno snažne, rekao je diplomat.
Jedina crvena linija za Crnu Goru su ograničenja njenog prava glasa, rekao je crnogorski zvaničnik za Politico.eu. Podgorica je saglasna ako EU uvede druge zaštitne mjere, ali ne želi da izgubi svoj glas u odlučivanju.
Večera u Briselu u srijedu između ambasadora EU i šefa kabineta predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, Bjoerna Seiberta, bila je posvećena proširenju. Međutim, prijedlog Komisije da se ubrza članstvo zemalja kandidata kroz proces nazvan „obrnuto proširenje“ — dodjeljivanje članstva u EU s ograničenim privilegijama i pravom glasa — bio je odlučno odbijen, prema izjavama tri diplomata EU.
Unutrašnje trzavice
Sve ovo ovisi o tome hoće li Crna Gora ispuniti ambiciozni cilj da postane 28. članica bloka do 2028. godine. Za to mora usvojiti veliki broj zakona kako bi se uskladila s pravilnikom EU.
Ali brzi tempo reformi izaziva unutrašnje političke trzavice. Prošlog mjeseca crnogorski predsjednik kritizirao je poslanike zbog toga što su zakone usvajali bez temeljitog čitanja ili debate, prvo odbijajući ih potpisati prije nego što je popustio.
„Nije evropski standard da jednostavno podigneš ruku i dobiješ platu,“ rekao je Milatović za Politico.eu, dodajući da iako je zakonodavstvo potrebno za članstvo u EU, zakonodavci ipak moraju izvršiti svoju dužnu pažnju.
„Tačno je da Crna Gora efektivno outsourcinguje svoju demokratiju Briselu,“ rekao je drugi evropski diplomat. „Ali nema izbora ako želi postati članica EU do 2028.“
Uprkos tempu kojim se Crna Gora kreće, pitanje može li se pridružiti do 2028. ostaje veliko. Podgorica ima 20 od 33 pregovaračka poglavlja još za zatvoriti, a sljedeće poglavlje — Poglavlje 21, o Trans‑Evropskim mrežama — trebalo bi biti zatvoreno u martu, rekao je crnogorski zvaničnik.
Još četiri poglavlja očekuje se da budu zatvorena u junu. To bi joj dalo šest mjeseci da zatvori preostalih 15 poglavlja do kraja 2026., kada bi svih 27 trenutnih članica EU — uključujući Mađarsku — trebale ratificirati članstvo, što je samo po sebi dug proces.
Zvaničnik Komisije je potvrdio da je ambiciozni cilj članstva Crne Gore „tehnički moguć“, posebno uz čvrstu posvećenost Podgorice. „Ali postoji politika, a postoji i život,“ rekao je zvaničnik.
Milatović je složio da je zadatak veliki. „Nije lako završiti 20 poglavlja u narednih manje od 10 mjeseci,“ rekao je crnogorski predsjednik. „I upravo ovdje moramo raditi još više nego što se sada radi.“
