Dvije sedmice nakon početka rata između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, operacija koja je u početku zamišljena kao kratka i precizna vojna akcija pretvorila se u otvoreni sukob bez jasne strategije završetka. Kako piše CNN, odluka predsjednika Donalda Trumpa da pokrene napad na Iran pokrenula je lanac događaja koji je brzo izmakao kontroli administracije u Washingtonu.
Prema informacijama do kojih je došao CNN razgovarajući sa američkim zvaničnicima, savjetnicima i analitičarima, prvi udari izvedeni krajem februara bili su usmjereni na vrh iranskog rukovodstva. Obavještajni podaci ukazivali su da se vrhovni vođa Ali Hamnei sastaje sa najbližim saradnicima, pa su Sjedinjene Države i Izrael ubrzali planirani napad u pokušaju da odjednom uklone čitav vrh režima.
Napadi su uspjeli da ubiju Hamneija i više visokih zvaničnika, ali su, kako se kasnije pokazalo, poginuli i potencijalni nasljednici koje su američki stratezi vidjeli kao moguće umjerenije lidere. Sam Trump je nekoliko dana kasnije priznao da su mnogi ljudi na koje su računali kao na buduće vođe Irana takođe stradali u napadima.
Administracija je prvobitno očekivala da bi takav udar mogao dovesti do brzog sloma vlasti u Teheranu ili makar do unutrašnjih podjela koje bi otvorile prostor za promjenu režima. Umjesto toga, iransko rukovodstvo je konsolidovalo kontrolu i odgovorilo agresivnijim vojnim potezima nego što su američki zvaničnici očekivali.
Iran je pokrenuo seriju napada širom regiona i praktično zaustavio protok nafte kroz Ormuski moreuz, jednu od ključnih tačaka svjetske energetske trgovine. Zbog toga je došlo do globalne energetske krize i naglog rasta cijena nafte i goriva.
Kako navodi CNN, od početka sukoba poginulo je 13 američkih vojnika, dok je oko 140 ranjeno. Istovremeno, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da u Sjedinjenim Državama nema široke podrške za rat.
Portparolka Bijele kuće Karolin Levit rekla je za CNN da je predsjednik bio upoznat sa rizicima i mogućim posljedicama napada, uključujući mogućnost da Iran dobije još tvrđeg vođu ili da odgovori širim regionalnim napadima. Uprkos tome, odlučeno je da se krene u vojnu operaciju.
Na odluku je, prema riječima sagovornika CNN-a, uticao i niz prethodnih američkih vojnih poteza protiv Irana koji nisu izazvali snažan odgovor. To je dodatno ojačalo uvjerenje dijela administracije da Teheran neće biti spreman na dugotrajan sukob.
