Ćerimagić: Tokom belgijskog predsjedavanja EU moguće otvaranje pregovora s BiH

Osim potvrde finansijske podške regionu i moguće odluke o otvaranju pregovora o članstvu sa BiH, u narednih šest mjeseci se ne očekuju značajnije odluke EU vezane za zapadni Balkan.

Belgija, jedna od šest zemalja utemeljiteljica Evropske unije, preuzela je polugodišnje predsjedavanje Vijećem Evropske unije od dosadašnje predsjedateljice Španije.

Belgija je kao prioritete svoga predsjedavanja istakla zaštitu građana, jačanje privrede i pripreme za zajedničku budućnost, a ova zemlja će u sljedećih šest mjeseci po 13. put predsjedavati Vijećem EU-a, ovog puta pod sloganom "Zaštititi, ojačati, pripremiti”.

"Prvi element je zaštititi naše građane, što znači pružiti sigurnost i osigurati blagostanje, štititi naše granice, jačati socijalni i zdravstveni program, očuvati jedinstvo i podržavati Ukrajinu”, rekao je belgijski premijer Alexander De Croo, predstavljajući program predsjedavanja.

Analitičar Inicijative za Evropsku stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić kaže za Al Jazeeru da će belgijsko predsjedavanje EU najvećim dijelom biti označeno predizbornom kampanjom za izbore za Evropski parlament.

"To znači da će za postizanje rezultata Belgija imati nekih tri do četiri mjeseca. Fokus će biti na privođenju kraju što većeg broja inicijativa koje su započete u ranijem periodu, od onih koji se tiču zaštite okoliša i zelene tranzicije, do inicijativa vezanih za zdravstvenu i industrijsku politiku".

Iskustvo španskog predsjedavanja, dodaje Ćerimagić, pokazalo je da su zemlje članice i Evropska komisija, pritisnute nadolazećim izborima, pokazale spremnost da finaliziraju veliki broj inicijativa.

"Uz, naravno, opasnost da bude puno trulih kompromisa, kao u slučaju dogovora o reformi migrantske politike EU. Taj trend očekujem da će se i nastaviti", predviđa.

EU je prema mišljenju većine analitičara nikad podijeljenija po mnogim pitanjima, prije svega u vanjskoj politici. Na pitanje koliko belgijsko predsjedavanje može promijeniti to stanje, Ćerimagić odgovara da, ukoliko se špansko predsjedavanje pokaže kao uvertira za belgijsko, onda bi upravo pitanja vanjske i politike proširenja mogle da se pokažu kao teme gdje će biti izuzetno teško pronaći jedinstvo EU, jer će te teme od strane vladajućih stranaka u pojedinim članicama biti korištene za kampanju.

"Od Belgije se očekuje prije svega da pomogne dogovor o finansijskoj podršci Ukrajini, ali i dogovor o narednim koracima u politici proširenja prema Ukrajini i Moldaviji, a moguće i prema Bosni i Hercegovini. Plan Evropske komisije i zemalja prijatelja Ukrajine i Moldavije bio je da još u decembru 2023. godine EU donese odluku o finansijskoj podršci Ukrajini, ali i otvaranju pregovora o članstvu sa dvije zemlje, koje je trebalo biti praćeno konkretnim datumom početka pregovora i mandatom Evropskoj komisiji da pripremi same pregovore".

Zbog protivljenja Mađarske, iza koje se sakrilo još nekoliko zemalja članica, u decembru se Unija uspjela dogovoriti samo o otvaranju pregovora o članstvu.

"Zbog toga postoji mogućnost da se nakon razgovora o finansijskoj podršci Ukrajini početkom februara, na agendi u martu nađe i dogovor o datumu otvaranja pregovora i davanja mandata Evropskoj komisiji da pripremi pregovore o članstvu sa Ukrajinom i Moldavijom. Ukoliko do toga dođe, teško je reći kako će se Mađarska i druge zemlje fokusirane na predizbornu kampanju pozicionirati", kaže Ćerimagić.

Unutrašnje reforme prioritet

Kada je u pitanju mogući utjecaj belgijskog predsjedavanja na evropski put balkanskih zemalja, Ćerimagić ističe da je ovom trenutku u Briselu i ključnim zemljama članicama EU dominantno mišljenje kako su u prethodnom periodu, vezano za zapadni Balkan, uradili sve što je moguće.

"Naime, uz decembarski zaključak u kome je stajalo kako je potrebno ubrzati proširenje EU na zapadni Balkan, data je i podrška Novom planu za rast koji sa sobom nosi do dvije milijarde eura grantova u naredne četiri godine. Isti se vidi kao magični lijek koji će pokrenuti zastoj u reformama u regionu u proteklim godinama".

Ćerimagić dodaje kako je sada u Briselu i ključnim zemljama članicama razmišljanje da je na vladama zemalja regiona da prihvate te ponude, izrade planove reformi i krenu sa radom.

Također, prema njegovim riječima, postoji nada da će se nova vlada Crne Gore, ali moguće i druge dvije NATO članice, Sjeverna Makedonija i Albanija, pokrenuti, napredovati i za sobom povući ostatak regiona ka EU.

"U tom smislu, osim potvrde finansijske podške regionu i moguće odluke o otvaranju pregovora o članstvu sa Bosnom i Hercegovinom, u narednih šest mjeseci se ne očekuju značajnije odluke EU vezane za zapadni Balkan. Za nas u regionu i koji promatramo region, naročito situaciju u Bosni i Hercegovini, ali i odnos Kosova i Srbije, takvo razmišljanje je, naravno, daleko od realnosti", kaže.

Ali u Briselu situaciju vide tako, i od belgijskog predsjedavanja ustvari očekuju da više radi sa zemljama članicama EU na izradi plana internih reformi EU, koje će omogućiti da Unija bude spremna za nove članice, zaključio je Adnan Ćerimagić.