Stupanje na snagu Mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) za zemlje kao što je Bosna i Hercegovina ne predstavlja samo izazove, nego i priliku za modernizaciju industrije, usklađivanje sa standardima Evropske unije i jačanje njene konkurentnosti na evropskom tržištu, kazala je danas u Sarajevu šefica Odjela za saradnju u Delegaciji Evropske unije Magdalena Mueller-Uri.
Govoreći na prezentaciji CBAM-a za predstavnike medija, naglasila je da je CBAM, koji je u potpunosti stupio na snagu u januaru ove godine, ugaoni kamen ambiciozne klimatske agende Evropske unije, usmjeren da izjednači “pravila igre” za EU kompanije, dok doprinosi globalnom smanjenju emisije.
“Tranzicija na klimatski neutralnu ekonomiju je jedan od najvećih izazova našeg vremena. Mehanizmi kao CBAM su dio šire strategije prilagođavanja globalne trgovine klimatskim ciljevima, i osiguravajući da ugljično intenzivni proizvodi imaju poštene cijene dok se promovira dekarbonizacija i izvan EU granica”, kazala je Mueller-Uri.
Upozorila je da se radi o odlučujućem trenutku za trgovinsku i klimatsku budućnost BiH.
“BiH najprije mora usvojiti mehanizan karbonskih cijena u skladu sa Emisijskim trgovinskim sistemom EU ili implementirati svoj vlastiti porez na karbon na ugrađene emisije po ekvivalentnoj stopi. Ovo usklađivanje je nužno kako bi se izbjeglo dvostruko izlaganje karbona i demonstrirao paritet sa mjerilima EU”, rekla je Mueller-Uri.
BiH mora izmijeniti brojne zakone
Također, BiH mora izmijeniti svoje zakone o okolišu, uključujući Zakon o zaštiti zraka i Zakon o zaštiti okoliša kako bi uskladila izvještavanje o emisijama sa sektorima koje pokriva CBAM, a u isto vrijeme carinsko i trgovačko zakonodavstvo moraju biti unaprijeđeno kako bi se izvještavanje o CBAM-u potpuno integriralo u postojeće procedure.
