Državno tužilaštvo na ozbiljnim predmetima ne vodi računa o osnovnim pravnim standarima i podiže optužnice preko noći, što dovodi do nepovjerenja i pravne nesigurnosti
Odbijanje
optužnice zbog nepostojanja osnovane sumnje i neispunjavanja osnovnih uslova
protiv Osmana Mehmedagića, Selme Cikotića i Muriza Druškića, pokazuje da
Državno tužilaštvo na ozbiljnim predmetima ne vodi računa o osnovnim pravnim
standarima i podiže optužnice preko noći, što dovodi do nepovjerenja i pravne
nesigurnosti, tvrde sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i
Hercegovine (BIRN BiH) .
Sudija za
prethodno saslušanje Suda BiH je 29. decembra 2020. godine donio rješenje kojim
se odbija optužnica Tužilaštva BiH protiv Mehmedagića, direktora
Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine (OSA BiH), Cikotića,
državnog ministra sigurnosti, i Muriza Druškića, penzioniranog rukovodećeg
uposlenika OSA-e BiH, zbog krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja.
U cjelosti odbačena žalba
Nakon ove
odluke, Tužilaštvo je izjavilo žalbu, koja je 4. januara 2021. godine u
cijelosti odbijena kao neosnovana i prema Sudu BiH “nije osporila zakonitost i
pravilnost prvostepene odluke”.
U saopćenju
Suda BiH se navodi da je zaključak o nepostojanju osnovane sumnje u potpunosti
ispravan i da optužnica ne ispunjava osnovni uslov za potvrđivanje.
“Stalno se
dešava da iz Tužilaštva BiH izlaze optužnice koje predstavljaju na neki način
rat koje tužilaštvo vodi protiv pojedinih političara.
Dosta je
stručnih osoba iz zemlje i inozemstva koji su kazali da problem pravosuđa u
prvom mjestu leži u tužilaštvima i pogotovo u Tužilaštvu BiH”, kaže advokatica
Senka Nožica za BIRN BiH.
Prema njenim
riječima, nekoliko je optužnica koje su iznesene preko noći protiv ljudi koji
su kritizirali stanje u pravosuđu, odnosno u Tužilaštvu i zbog čega takve
optužnice ne mogu odgovarati zakonskim standardima za podizanje optužnica.
Smatra da ta
atmosfera nije dobra i da čelni ljudi u pravosuđu kreiraju lošu situaciju, što
dalje dovodi do pravne nesigurnosti.
Navodi da
nije vidjela rješenje Suda BiH o odbijanju optužnice, ali je jako veseli što se
koristi institut provjere optužnice.
Bivši sudija
Ustavnog suda Krstan Simić kaže da činjenica da je Sud BiH odbio potvrditi
optužnicu protiv istaknutih funkcionera govori da imamo kvalitetan sud koji je,
ako je primijenio profesionalne standarde, imao snage da kaže: “Izvinite, ne
možete uznemiravati građane ako za postupak niste obezbijedili dokaze koji
zadovoljavaju standard opravdane sumnje da se uđe u krivični postupak.”
Smatra i da
ukoliko je Sud postupio suprotno i pogrešno cijenio da podignuta optužnica ne
sadrži u sebi dovoljno elemenata koji bi davali standard osnovane sumnje, onda
bi bila riječ o sudu koji je pod uticajem politike, moćnika ili tužilaca.
On navodi da
tužilaštva standard osnovane sumnje spuštaju na nizak nivo, što otvara sumnje
da nisu samostalni ili da su instrumentalizirani od nekog, ali ga raduje ako
ova odluka Suda znači da pravosuđe staje na čvrsto tlo.
“I u entitetskim
i republičkim sudovima imamo poziciju da se tužilaštvo često označava kao
najslabija karika pravosudnog sistema”, dodaje Simić.
Opredijeljenost
za povjerenje javnosti
Zbog
pokušaja narušavanja integriteta sudija i Suda BiH, ova institucija je u
saopćenju pozvala sve relevantne međunarodne institucije da izvrše monitoring u
ovom predmetu i ostvare uvid u sudski dio spisa.
Predsjednik
Suda BiH Ranko Debevec za BIRN BiH kaže da ova kao i sve optužnice prolaze dva
stepena preispitivanja – sudija za prethodno saslušanje i žalbeno vanraspravno
vijeće od tri člana, te da predsjednik Suda nema nikakvog uticaja na
odlučivanje u predmetima, pa čak i ne zna i ne može znati kad predmeti dolaze u
sud, što propisuje i Zakon o Sudu BiH.
“Uvijek
kreće media plan diskreditacije i objave svih tužilačkih dokumenata na poznatim
portalima da bi se sud prisiljavao da donosi nezakonite odluke”, izjavio je
Debevec.
Bivši sudija
Simić navodi da je iz ovog vidljivo da Sud BiH hrabro istupa kako bi se poslala
poruka javnosti da mu se može vjerovati.
“Međutim,
ovdje što je indikativno je sljedeće – da je upravo prema nekim saopćenjima
koje sam pratio na elektronskim vezama vidljivo da sud vrlo hrabro istupa i
poziva međunarodne institucije ili predstavnike zemalja koji na izvjestan način
imaju uticaja na pokušaj da se u BiH uspostavi vladavina prava, da izvrše
monitoring nad tim predmetom i da oni daju svoj sud i na taj način razuvjere
javnost u BiH i daju javnosti poruku da se sudu može vjerovati. To je jedan,
rekao bih, dobar nagovještaj”, smatra on.
Profesor na
Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli Dževad Mahmutović kaže da očito postoji
pritisak u javnosti i činjenica da Sud BiH poziva međunarodne institucije
govori u prilog tome da nema nezavisne revizije.
“Pratili ste
izvještaje nezavisnih monitora, uglavnom u predmetima ratnih zločina, u kojim
je navedeno da tužilaštvo ‘šteka’, ne sud, u pripremi optužnica i dokaza. Ta
njihova neprofesionalnost dovodi do toga i onda nažalost traže izgovore na
drugoj strani. Činjenica da se sud tako oglašava govori o tome da nema nikakve
nezavisne revizije, a evo nek pogleda neko ko će biti nezavisan. To govori o
njihovoj opredijeljenosti da budu na usluzi državi i javnosti”, navodi
Mahmutović.
Prema
njegovim riječima, troše se mnogi državni resursi na procesuiranje takvih
stvari, a krupni krimanal ostaje nepokriven i neprocesuiran.
Istrage
lošeg kvaliteta
Mahmutović
je mišljenja da Tužilaštvo BiH nema izgrađen pravni standard osnovane sumnje i
dokaza koji su potrebni prilikom podizadanja optužnice. Prema njegovim
riječima, svjedočimo uvijek na kraju godine, posebno u predmetima ratnih
zločina, da su optužnice rezultat i potreba ispunjavanja norme.
Optužnice
se, kako kaže, naštampaju, mnoge prođu kroz suđenje i na kraju dođemo do
oslobađajućih presuda, a da u konačnici niko ne odgovara za te stvari.
“Ukoliko oni
(Tužilaštvo BiH) sumnjaju i smatraju da sud ruši kredibilitet, da radi
protuzakonito, oni su dužni da procesuiraju sudije za određena djela ako se
radi o zloupotrebama položaja”, kaže Mahmutović, dodajući da tvrdnje Tužilaštva
da neko utiče na sud bez argumenata je ustvari nešto što dodatno urušava
cjelokupan sistem.
Uz to, kako
navodi, neoglašavanje glavne tužiteljice i slaba komunikacija sa javnošću
dovodi do percepcije o montiranju i naručivanju optužnica.
Nožica je
zaključila da je pravda nešto čemu bi trebao da teži svaki radnik koji radi u
tužilaštvu, u skladu sa zakonima. Međutim, danas se tako ne radi i to je jako
loše, kaže ona.
“Ne znam da
li postoji bilo koji autoritet pravni u državi koji bi to mogao zaustaviti,
koji bi tu poljuljanu situaciju cijelu mogao ponovno vratiti na prave
kolosijeke“, dodaje ona.
Loše ocjene stranaca
U nekoliko
izvještaja međunarodnih organizacija istaknut je problem kvaliteta optužnica za
korupciju. Tako je u izvještaju EU eksperta Reinharda Priebea navedeno da je
“kvalitet mnogih krivičnih istraga na vrlo niskom nivou”.
“Možda
najozbiljniji problem koji je uočen je podložnost tužilaca neprimjerenom
uticaju, nedostatak lične nezavisnosti. Pretjeran nivo hijerarhije u
strukturama, odsustvo bilo kakve adekvatne zaštite nezavisnosti i sistema
odgovornosti su vrijedni spomena. Primijećeno je uplitanje u tekuće predmete,
pritisci, prijetnje i zastrašivanje tužilaca, ali i sudija, što predstavlja
razlog za ozbiljnu zabrinutost”, navodi se u izvještaju.
Koncem
prošle godine Misija OSCE-a je objavila izvještaj u kojem uočava nedostatak
mjera za nadzor nad tužilaštvima u fazi istrage.
U odgovoru
Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), na upit BIRN-a BiH da li će se na
narednim sjednicama razgovarati o pozivu Suda BiH međunarodnim insitucijama i
radu Tužilaštva, navodi se da plan sjednice nije još utvrđen i da ovo tijelo ne
komentira pojedinačne slučajeve.
Iz
Tužilaštva BiH su za BIRN BiH kazali da oni ne komentiraju odluke Suda i da
nastavljaju rad na ovom predmetu u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku BiH.
