Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović ocijenio je u interv juu Oslobođenju da je od početka mandata u oktobru 2022. godine bio u potpunosti posvećen isključivo državnoj politici, djelujući u skladu s Ustavom i zakonima BiH, bez ulaska u unutarstranačke ili međunacionalne obračune. Komentarišući ocjenu profesora Asima Mujkića da je jedan od rijetkih koji je mandat proveo radeći ono što je suština funkcije člana Predsjedništva, Bećirović je naveo da takvu procjenu doživljava kao priznanje dosadašnjem radu.
„Od momenta kad sam izabran za člana Predsjedništva BiH, potpuno sam posvećen obavljanju ove odgovorne dužnosti. Od oktobra 2022. bavim se isključivo državnom politikom, u skladu s Ustavom i zakonima BiH“, istakao je Bećirović.
Naglasio je da sarađuje sa svim akterima na pitanjima koja su u interesu države i njenih građana, uz jasnu distinkciju između poteza koji doprinose napretku i onih koji, kako je rekao, štete Bosni i Hercegovini.
„Podržavam svaki dobar korak koji donosi više napretka, pravde i evropskih vrijednosti u našem društvu. Istovremeno, uvijek sam prepreka svim onim potezima koji nisu dobri za našu državu“, rekao je.
Govoreći o rezultatima mandata, Bećirović je naveo da su ostvareni konkretni pomaci i u složenim globalnim i unutrašnjim okolnostima, s posebnim naglaskom na vanjsku politiku i međunarodnu afirmaciju BiH.
„Posebnu pažnju posvetio sam proaktivnoj vanjskoj politici, jačanju starih savezništava, obnavljanju pokidanih veza i boljem međunarodnom pozicioniranju Bosne i Hercegovine“, naglasio je.
Kao jednu od ključnih diplomatskih pobjeda izdvojio je usvajanje Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
„Postali smo prepoznati širom svijeta kao promotori civilizacijskih normi“, naveo je Bećirović, podsjećajući da su nakon usvajanja Rezolucije otvoreni memorijali posvećeni genocidu u Srebrenici ispred sjedišta UN-a u Njujorku, na Trgu UN-a u Beču i na groblju Père Lachaise u Parizu.
Prema njegovim riječima, time je pitanje genocida u Srebrenici trajno institucionalizirano u globalnom javnom prostoru.
