BAŠ SMO IZNENAĐENI! Tužilaštvo BiH odbilo prijavu protiv Dodika

Predsjednik SNSD-a neće biti istraživan zbog psovanja genocida na zatvorenom sastanku u Konjicu, navodi Tužilaštvo BiH.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine saopćilo je da neće pokrenuti istragu protiv predsjednika SNSD-a Milorada Dodika po krivičnoj prijavi koju je podnio predsjednik Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH Jasmin Duvnjak. Prijava se odnosila na psovanje genocida tokom međustranačkog sastanka održanog u Konjicu u ljeto 2023. godine.

Iz Tužilaštva navode da je, nakon razmatranja prijave i prikupljenih dokaza, ocijenjeno da prijavljeno ponašanje ne sadrži obilježja krivičnog djela. Kako ističu, iz same prijave i pratećih spisa „očigledno proizilazi da prijavljeno djelo nije krivično djelo“.

Uz prijavu su dostavljeni i medijski natpisi u kojima su o spornom događaju govorili Zukan Helez i Milorad Dodik, dok je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) prikupila i izjavu od Heleza.

Postupajući po Zahtjevu za prikupljanje dokaza Tužilaštva BiH od 22. januara 2025. godine, SIPA je dostavila Zapisnik o saslušanju svjedoka Zukan Heleza od 19. februara 2025. godine. U zapisniku je navedeno da je dana 30. juna 2023. godine, kao član delegacije SDP-a BiH, prisustvovao međustranačkom sastanku koalicije na državnom nivou koju su činili predstavnici Trojke SNSD-a i HDZ-a BiH. Tom prilikom, prema izjavama svjedoka, Milorad Dodik je reagovao pojačanim tonom, agresivno, psujući genocid.

SIPA je, prema navodima Tužilaštva, dostavila i informaciju SDP-a BiH da ne postoji transkript tog sastanka, dok je odgovorna osoba hotela Garden City Konjic potvrdila da sastanak nije sniman i da hotel ne posjeduje bilo kakvu dokumentaciju o njegovom sadržaju.

Tužilaštvo BiH je, nakon analize svih dostupnih dokaza, zaključilo da ne postoji osnov sumnje za krivično djelo „Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti“, jer nisu ispunjeni zakonski elementi tog djela. Kako navode, potrebno je da konkretna radnja bude objektivno pogodna da izazove nasilje i mržnju – što u ovom slučaju nije dokazano.

Naglašavaju i da je sastanak bio zatvorenog tipa, bez javnog prenosa ili snimanja, te da nije bilo posljedica u vidu širenja mržnje ili poziva na nasilje u javnosti. Radnja izvršenja posmatra se kroz posljedice, odnosno potrebno je da su preduzete radnje kojima se stvara ili produbljuje mržnja, što se nakon spornog događaja nije desilo.

Zaključeno je da, na osnovu dostupnih dokaza, nije utvrđena namjera, odnosno umišljaj, koji bi bio neophodan za postojanje krivičnog djela propisanog članom 145a Krivičnog zakona BiH.