Evropski lideri su bili jasni da je pitanje korištenja imovine evropsko pitanje, budući da se zamrznuta sredstva uglavnom nalaze u Evropi.
SAD su lobirale kod nekoliko zemalja u Evropskoj uniji u pokušaju da blokiraju planove EU da iskoristi zamrznutu imovinu ruske centralne banke kao garanciju za ogroman kredit Ukrajini, prema evropskim diplomatama upoznatim sa situacijom.
Američki zvaničnici su državama članicama tvrdili da je ta imovina potrebna da bi se osigurao mirovni sporazum između Kijeva i Moskve i da je ne treba koristiti za produžavanje rata, rekli su diplomati, koji su govorili pod uslovom anonimnosti.
EU je ove sedmice iznijela prijedlog da se imobilizirana sredstva iskoriste kao garancija za kredit od 90 milijardi eura kako bi se pokrile ekonomske i vojne potrebe Ukrajine u naredne dvije godine. Oko 210 milijardi eura zamrznute ruske imovine nalazi se na tlu EU, a više od toga moglo bi se koristiti od 2028. godine.
Rasprave dolaze u kritičnom trenutku za Ukrajinu, jer SAD vrše pritisak na Kijev da pristane na potencijalno nepovoljan mirovni sporazum s Rusijom. Ukrajini prijeti nestanak novca početkom naredne godine, a administracija predsjednika SAD-a Donalda Trumpa ukinula je većinu američke pomoći, prebacujući teret na Evropu.
EU se također suočava s protivljenjem planu unutar samog bloka, uključujući Belgiju, gdje se nalazi većina sredstava. EU nastoji dobiti odobrenje za svoj prijedlog korištenja imovine na sastanku lidera bloka kasnije ovog mjeseca.
Vašington također razmatra rusku imovinu kao dio svojih prijedloga za pokretanje mirovnih pregovora s Moskvom, te je sugerisao da bi se mogla koristiti za finansiranje američkih investicija u poslijeratni period.
Američki mirovni plan od 28 tačaka mijenjan je otkad se prvi put pojavio prošlog mjeseca, ali imovina ostaje jedna od ključnih tačaka sporenja, zajedno sa statusom ukrajinskih teritorija i pružanjem čvrstih sigurnosnih garancija Kijevu, reklo je nekoliko izvora.
Evropski lideri su bili jasni da je pitanje korištenja imovine evropsko pitanje, budući da se zamrznuta sredstva uglavnom nalaze u Evropi.
Belgija, gdje se nalazi većina imovine, tvrdi da još nije dobila dovoljno garancija da neće sama snositi teret eventualnog budućeg računa ako Moskva dobije buduće zahtjeve za povrat imovine. Također kaže da bi korištenje zamrznutih sredstava izložilo Evropu i njene kompanije ruskim odmazdama.
Belgijski državni budžet je dobio stotine miliona eura poreznog prihoda od imobilizirane imovine, premda tvrdi da se taj novac koristi za pružanje pomoći Ukrajini.
EU je predložila da se kredit garantuje budžetom bloka ili bilateralnim garancijama država članica. Sredstva bi ostala zamrznuta, a Kijev bi morao vratiti kredit samo ako Rusija pristane finansirati obnovu zemlje i nadoknaditi štetu koju je rat prouzrokovao.
Pored Belgije, Mađarska se protivi planovima, a Slovačka je rekla da neće podržati prijedloge koji Ukrajini pružaju vojnu podršku. Za odobrenje bi bila potrebna samo kvalifikovana većina država članica.
Komisija je također iznijela opciju izdavanja zajedničkog duga u slučaju da se ne postigne dogovor o korištenju imobilizirane imovine. No, države članice poput Njemačke odbacuju tu ideju, a činjenica da zahtijeva jednoglasnost čini je malo vjerovatnom.
