Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je izmjene i dopune Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji, čime je otvoren put realizaciji jednog od najvažnijih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini. Iako je zakon dobio široku podršku delegata, brojna pitanja – od izbora investitora i modela realizacije, preko neriješenog pitanja državne imovine, do političkih odnosa unutar vlasti – i dalje ostaju otvorena, dok vlast pokušava balansirati između hitnosti projekta i složenih institucionalnih procedura.
Široka podrška uz dozu rezerve
Zakon je usvojen sa 61 glasom za, tri protiv i jednim suzdržanim, nakon što je prethodno dobio podršku i u Predstavničkom domu.
Delegatkinja u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo Miomirka Melank kaže da protivljenje nije bilo značajno, ali da postoji određena rezerva.
“Bilo je veoma malo delegata koji su pokazali skepsu spram ovog projekta. Istina je da se i među ostalima može osjetiti određena doza suzdržanosti, jer ima još uvijek nejasnoća na koji način će se odvijati cijela ova priča”, rekla je.
Naglašava da je riječ o strateškom projektu koji ima širu političku podršku.
“Južna interkonekcija je strateško opredjeljenje, ne samo Vlade Federacije, nego i ove većine, ali i većine prije nas. Nismo samo mi iz Trojke za ovaj projekat, nego i oni koji su sada u opoziciji.”
Kašnjenje projekta i izmjene zakona
Melank priznaje da je realizacija projekta značajno kasnila.
“Može se reći da mi dobro kasnimo sa ovim projektom i da je trebalo mnogo ranije ovu priču završiti, ali nismo mogli postići konsenzus oko načina realizacije”, navela je.
Podsjeća da se ne radi o novom zakonu, već o izmjenama postojećeg.
“Ovo sada nije novi zakon, nego izmjene i dopune prethodno usvojenog zakona. Investitor je sada drugi, uvedeni su neki detalji, ali suština je ista – da se konektujemo na plinovode sa juga i obezbijedimo plin iz drugih izvora, osim ruskog.”
Dodaje da je cilj i strateško vezivanje za Evropsku uniju.
“Na taj način ćemo biti vezani strateški sa Evropskom unijom, što je i predviđeno našim dokumentima.”
Neizvjesnost oko snabdijevanja gasom
Govoreći o rokovima, Melank ističe da postoji neizvjesnost u prelaznom periodu.
“U ovim geostrateškim energetskim preslagivanjima još uvijek neke stvari nisu sasvim jasne. Ne možemo reći da ćemo odsjeći ruski plin baš tada”, kazala je.
Naglašava značaj plina za Sarajevo.
“Sarajevo se snabdijeva iz sjeverne konekcije i nama je zbog kvaliteta zraka veoma bitno da imamo taj plin. Sve dok ne budemo napravili južnu interkonekciju, očekujemo da ćemo imati to snabdijevanje.”
Ključni problem – državna imovina
Jedno od ključnih pitanja ostaje državna imovina.
“Federacija ne može tretirati pitanje državne imovine. To se mora riješiti u parlamentu na državnom nivou i dok se ne dogovorimo, ne možemo dalje”, istakla je.
Dodaje da bi ovaj projekat mogao ubrzati rješenje tog pitanja.
“Možda će upravo ovaj projekat doprinijeti da se složimo oko toga da državna imovina ostane u vlasništvu Bosne i Hercegovine.”
Navodi i model koncesije.
“Partneri će uzeti koncesiju na 30 godina i nakon toga će se imovina vratiti u državne ruke.”
Sporne odredbe i amandmani
Iako u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nije bilo amandmana, određene odredbe izazvale su polemike.
Melank priznaje da postoje nedoumice.
“Sigurno ima još nedoumica i nadam se da će one biti riješene u ugovoru koji će se sklopiti s investitorom.”
